 |
Naslovna 
Vijesti Saopštenja za javnost Zašto Mila i Sveta nema u kampanji za NATO
Vijesti Saopštenja za javnost Zašto Mila i Sveta nema u kampanji za NATO
| Zašto Mila i Sveta nema u kampanji za NATO |
|
|
|
| 26.07.2010 | |
 Podgorica - ND Vijesti - Podrška građana članstvu Crne Gore u NATO je slaba zbog rezervisanosti dijela vlasti prema alijansi, a eventualni angažman opozicionih političara u kampanji ne bi povećao podršku. To je mišljenje čelnika najjačih opozicionih partija, koji ne očekuju da bi građani u dogledno vrijeme mogli promijeniti raspoloženje prema članstvu Crne Gore u NATO-u. Vladina komunikaciona strategija, kako smatraju, nastaviće sa lošim rezultatima, ali ne isključuju ni pritiske stranih diplomata da se opozicija uključi u kampanju. Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević smatra da je državni vrh rezervisan prema članstvu u NATO-u, jer ono podrazumijeva transformaciju bezbjednosnih struktura i uspostavljanje vladavine prava u zemlji."Nije problem u nama koji nijesmo za NATO, nego u onima koji su retorički za tu alijansu. Oni navodno pričaju o velikim dometima, a među svojim biračkim tijelom ne rade ništa od onoga što je propisano komunikacionoj strategijom da bi popravili taj rejting. Ne treba zaboraviti da su vlasti svoje birače uspjele da ubijede da progutaju mnogo teže odluke od članstva u NATO-u", smatra Mandić. Posljednje istraživanje Centra za demokratsku tranziciju (CEDEM) pokazalo je da članstvo Crne Gore u NATO-u podržava 32 odsto građana, 40 odsto je protiv, dok dvije trećine crnogorskih stanovnika misli da je referendum način za donošenje takve odluke. Prema istraživanju CEDEM-a u oktobru prošle godine NATO je podržavao 31 procenat, dok je protiv članstva bilo 44 odsto ispitanika. To što podrška članstvu NATO već godinama iznosi oko 30 odsto samo potvrđuje prigovore stručne javnosti da Vladina komunikaciona strategija ne daje rezultate, ali i tvrdnje nekih stranih diplomata da vlast nije "dovoljno zalegla" da uvede Crnu Gora u NATO. Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević smatra da je državni vrh rezervisan prema članstvu u NATO-u, jer ono podrazumijeva transformaciju bezbjednosnih struktura i uspostavljanje vladavine prava u zemlji. "U NATO ulaze demokratske države koje poštuju vladavinu prava. Crna Gora tu ima najveći problem i zato mi idemo u NATO samo u onim segmentima koji ne do diraju pakt organizovanog kriminala i vrha crnogorske vlasti. Tamo gdje reforme dodiruju taj dio-tu reformi nema", smatra Medojević. On smatra da se Crna Gora koristi taktikom "retoričkih integracija, pojašnjavajući da zapravo nikom u vlasti ne odgovara da ispuni sve kriterijume koje podrazumijevaju evroatlantske integracije. Medojević smatra da zvanična Podgorica neće dugo moći da podržava reforme samo pričom, podsjećajući daje interes alijanse da Crna Gora postane njena članica veći, nego što je to slučaj sa članstvom u EU."Reforme su obavezne na putu ka EU i NATO-u, ali kod NATO je drugačija situacija zbog njihovih interesa da malo brže napredujemo. Ipak, da bi napredovali, većina građana mora biti za članstvo u NATO-u", smatra on. Ako je suditi po stavovima većine partija u Crnoj Gori, kampanja za članstvo u NATO-u za sada će proći bez podrške opozicionih partija.PzP je jedina opoziciona stranka koja podržava članstvo Crne Gore u NATO, Nova je protiv, dok je pozicija SNP takva da se može reći da su više protiv, nego za prijem Crne Gore u alijansu. Da vlast ozbiljno računa na pomoć opozicionara, nedavno je nagovjestio i ministar odbrane Boro Vučinić. Odgovarajući na komentare da Vladina Komunikaciona strategija nije dala rezultate, on je kazao da očekuje da će neki opozicioni politički subjekti progresivnije podržavati ulazak u NATO. Poslanik SNP-a Predrag Bulatović ističe da prema trenutnom raspoloženju kampanja neće imati podršku u opozicionim redovima.„Sada kada dajem izjavu, SNP nema pozitivan odnos u cjelini prema učlanjenju u NATO. Tačno je da će kongres stranke biti veoma brzo, i da je to prilika da se i o tome razgovara. Zasada, iz opštinskih organizacija SNP-a se ne dolazi takva inicijativa, niti smatram da je prioritet našega članstva pitanje NATO integracija", ocjenio je on. Bulatović nije isključio mogućnost da čelni ljudi nekih partija mogu promijenit stav prema Alijansi, upozoravajući da su takve odluke uvjek politički riskantne.Promjene stavova o osjetljivim pitanjima, smatra on, partije bi mogle koštati članstva. „Promjena od negativnog stava prema podržavanju može čak i da produkuje i gubitak za partiju, odlazak birača i napuštanje članstva jer građani imaju i mimo političkih partija svoj vrednosni sud prema nečemu. Za NATO je evidentno da je velik broj građana protiv učlanjenja u ovom trenutku i veoma je mali napredak za podržavanje tog projekta", naveo je Bulatović. Biće pritisaka na opoziciju Bulatović ne isključuje mogućnost da diplomatski predstavnici zemalja članica NATO-a za učlanjenje Crne Gore lobiraju kod poslanika ili lidera političkih partija.„To je postojalo i postoji, i oni to rade čak i otvoreno. Interes predstavnika zemalja koje su članice NATO-a jeste da Crna Gora ima dominantno raspoloženje građana za članstvo. Ja smatram da tu ima i regularnih a, rekao bih, i aktivnosti kao što su pritisci koji nijesu poželjni na političkoj sceni", smatra on. Priznajući da su tokom posjeta međunarodnim adresama razgovarali i o članstvu Crne Gore u alijansi, Medojević tvrdi da su strani političari pokazivali ra2umijevanje za stavove opozicionara i da nije bilo pritisaka. On tvrdi da stranci podržavaju opozicioni zahtjev da se o članstvu odlučuje referendumom. Imidž NATO-a više popravio slučaj Šarić, nego sva Vlada Medojević i Mandić smatraju da bi i alijansa konkretnijim potezima mogla da poboljša svoj status u Crnoj Gori. Akcija „Balkanski ratnik", kako su pojasnili, najbolji je primjer prednosti kolektivnog sistema bezbjednosti. NATO bi, smatraju oni, umjesto slanja vojnika na ratišta širom svijeta, mogao da promovišu svoje ideje pomaganjem u borbi protiv organizovanog kriminala. „Za popravljanje imidza NATO saveza više je uradila akcija 'Balkanski ratnik', gdje su se službe bezbjednosti SAD i država koje ne pripadaju NATO savezu, obračunali sa jednim moćnim klanom, nego sve kampanje. To je imalo efekta na ljude da shvate da bi možda kolektivni sistem bezbjednosti maloj Crnoj Gori, koja nije ugrožena onim tradicionalnim opasnostima kao što su ratovi, pomogao u borbi protiv organizovanog kriminala", smatra Mandić. |
| < Prethodno | Sledeće > |
|---|
 |