Pokret za Promjene

Najavljeni poslovni poduhvat Vlade Crne Gore sa kompanijom Kjubus luks Pokret za Promjene tretira kao partijsko-privatnu biznis aktivnost pojedinaca iz vrha vlasti koja se sprovodi na isti način kao što je to bio slučaj sa brojnim drugim ekskluzivnim lokalitetima na Crnogorskom primorju, gdje se gotovo uvijek iza paravana navodnog državnog posla i navodnog kvalitetnog strateškog partnera krio jedan ili više pojedinaca povezanih sa vrhovima crnogorske vlasti.

 Miloš Bigović, Koordinator stručnog tima PzP-a za turizam,

                               član Predsjedništva Pokreta za promjene 

     PzP ocjenjuje da je krajnji cilj strateškog partnerstva sa kompanijom Kjubus luks preuzimanje ovog lokaliteta od strane nekih pojedinaca sa Crnogorskog primorja koji su povezani lično i partijski sa vrhovima crnogorske vlasti. Zbog toga izbor kompanije Kjubus luks za strateškog partnera za valorizaciju lokaliteta Valdanos predstavlja nastavak državno neodgovornog pristupa kada je u pitanju izbor strateških partnera, ali i kada je u pitanju način tretiranja najvrijednijih, najvažnijih i najatraktivnijih resursa države Crne Gore. Imamo puno pravo i puno dokaza da sumnjamo u izbor strateških partnera od strane Vlade, posebno nakon konkretnih negativnih iskustava povezanih sa slučajevima kao što su Sv. Stefan i Aman rizorts koji pet godina ne radi. Pitamo Vladu zašto ne raskine ugovor sa strateškim partnerom ako su svi u ovoj i prethodnim Vladama 100% čisti u tom polsu? Ko garantuje da se to isto neće desiti i sa Valdanosom? Zatim slučaj Zavale za koji su evidentne višemilionske zloupotrebe. Pitamo Vladu zašto je žmurila dvije godine za slučaj Zavala ako su svi u Vladi i pojedinci bliski Vladi bili 100% čisti u tom poslu? Da li se to može desiti i Valdanosu? Zatim tu je hotel Otrant za koji se već duže sumnja da je u funkciji pranja novca, isti slučaj je i sa hotelom As u Perazića dolu. Za oba primjera pitamo Vladu zašto ne raskine ugovore sa strateškim partnerima ako je tu Vlada čista 100% i ako niko iz Vladinih struktura nema ništa sa vlasnicima tih hotela? Da li da slično očekujemo i u slučaju Valdanosa? Šta reći o hotelim HTP Boke u Herceg Novom koji su potpuno devastirani i u gorem su stanju sada nego što su bili prije privatizacije? Pitamo Vladu šta je sa strateškim partnerom za hotel Fjord u Kotoru? Jedini odgovor na sva ta pitanja je da pojedinici bliski Vladi imaju direktnu i čvrstu vezu sa Vladinim strateškim partnerima. Da nije tako Vlada BI BAREM JEDNOM RASKINULA BAREM JEDAN POSLOVNI ARANŽMAN SA BAREM JEDNIM OD STRATEŠKIH PARTNERA iz oblasti turizma. Navedeni primjeri su samo neki od brojnih slučajeva koji pokazuju šta su na konkretnim primjerima uradili Vladini strateški partneri. Mislimo da nije potrebno trošiti previše riječi na ona strateška partnerstva kojima su pompezno najavljivani izgradnja  Hiltona, Hajata, Šeratona, Kempinskog... što je na kraju ispalo kao prvorazredna prevara i obična predstava. Pitamo Vladu šta se desilo sa tim projektima i gdje su sada ti strateški partneri? Sva ova pitanja možda jednog dana čekaju i posao oko Valdanosa ukoliko se on realizuje po Vladinom scenariju!

    Konkretno što se tiče Valdanosa i najnovijeg strateškog partnera, Kjubus luksa, želimo da kažemo sledeće. 

    Prvo, evidentno je da se kompanija Kjubus luks ne može tretirati kao bonitetan partner koji uliva povjerenje i koji je garant uspješne realizacije posla. To najbolje potvrđuje njihovo finansijsko stanje, što dodatno argumentuje tezu da je Kjubus luks samo formalni učesnik tendera a da su stvarni-neformalni učesnici domaći partneri bliski crnogorskoj Vladi. Ako pogledate kako izgleda trend cijena akcija kompanije Kjubus luks na Frankfurtskoj berzi u poslednje tri godine (Slika 1) vidjećete da je trend u toj vremenskoj seriji opadajući. Dakle, vidi se konstantan pad vrijednosti akcija Kjubus luksa u poslednje tri godine bez ikakvih naznaka promjene trenda. U poslednjem obračunskom periodu čist gubitak Kjubus luksa je iznosio oko 3,93 miliona eura, dakle skoro četiri miliona eura. Dok je zarada po akciji ove kompanije iznosila čak -20,91 eurskih centi. Povraćaj na angažovani kapital Kjubus luksa u tom periodu je iznosio -22,20%. Takođe, ako pogledate kretanje udjela kreditnog zaduženja Kjubus luksa u izvorima preduzeća odnosno pasivi bilansa stanja po godinama (Slika 2) vidjećete rast kreditnih zaduženja odnosno kreditnih obaveza Kjubus luksa i njihovo kretanje iz godine u godinu. Primjećuje se njihov konstantan rast, pa je tako udio obaveza po osnovu zaduženja u 2007. iznosio 37,56%, u 2008. je iznosio 57,63%, u 2009. je iznosio 62,72% i u 2010. taj udio je iznosio čak 69,21%. Biće vrlo interesantno vidjeti koliki će udio obaveza po osnovu kreditnih zaduženja Kjubus luksa biti u tekućoj godini, jer iz godine u godinu udio obaveza po osnovu kreditnog zaduženja, dakle zbir kratkoročnih i dugoročnih kreditinih obaveza, raste. Još malo Kjubus luks će biti „dužan do grla“ po osnovu obaveza iz kratkoročnih i dugoročnih kredita. U svakom slučaju ovakva finansijska slika ne može ulivati povjerenje nikom u Vladi i zaista je začuđujuće ponositi se strateškim partnerom koji ima ovako ozbiljne finansijske poteškoće.

    Drugo, iskazane namjere ove kompanije kroz studiju lokacije, po pitanju narušavanja postojeće prostorno-ambijentalne cjeline, apsolutno ih diskvalifikuju kao partnera koji uliva povjerenje kada je u pitanju ekološka, a asamim tim i dugoročna ekonomska održivost ove grinfild investicije. Po našim informacijama u studiji lokacije se navodi realizacija nekog novog načina pretvaranja poljoprivrednog zemljišta u gradsko-građevinsko zemljište i to presađivanjem stoljetnih maslina specijalnom opremom, što je za PzP neprihvatljivo. Takođe, obim i struktura smještajnih kapaciteta navedenih u Studiji lokacije sa ogromnim brojem vila i apartmana nagovještava da je investitoru cilj laka i brza zarada. Lokalitet Valdanos po svojim karakteristikama ne dozvoljava takvu gradnju i toliki stepen prenatrpanosti. Po kalkulacijama PzP-a nakon eventualnog završetka projekta slobodna površina zemljišta po jednom gostu lokaliteta Valdanos bila bi manja od 350 kvadratnih metara. Za tako jedinstven prostorno-ambijentalni kompleks tako mala površina je nedopustiva. Slobodna površina bi morala biti minimum 5 hiljada kvadratnih metara po jednom gostu. Samim tim Studija lokalcije je loša i nije u interesu razvoja dugoročno održivog projekta. PzP ponavlja i apeluje, da negativna iskustva sa dosadašnjim strateškim partnerima naprosto ne dozvoljavaju još jednu avanturu sa vrijednim resursima Crnogorskog primorja. Zbog toga i Kjubus luks ne možemo i ne smijemo tretirati kao respektabilnog partnera.

    Na kraju, PzP ne želi da licitara sa eventualnim ispunjavanjem tenderskih uslova od strane kompanije Kjubus luks koja je za nas nerespektibilan partner bez ikakve dileme, pa čak i ako pomenuta komapnija ispunjava sve tenderske uslove – u šta sa pravom sumnjamo jer dijelimo mišljenje većinske javnosti. Naš politički stav, potkrijepljen osnovanim sumnjama, je da iza pomenute kompanije stoji privatni interes nekih struktura unutar Crne Gore koje su povezane sa vrhovima crnogorske vlasti i kojima je Kjubus luks kao kompanija na izdisaju, izuzetno poželjan partner. Takvu sumnju dodatno podgrijava činjenica da su do sada privatni interesi često bili iznad opštih interesa društva i države, posebno kada se radi o vrijednim resursima Crnogorskog primorja. Zbog toga pozivamo Državno tužilaštvo da provjeri kompletnu tendersku proceduru i sve dubioze oko poslovnih namjera kompanije Kjubus luks na lokalitetu Valdanos. U slučaju Valdanosa državno tužilaštvo ne smije da zataji i treba hitno da reaguje.