Pokret za Promjene

USA - Washington - Delegacija crnogorske demokratske opozicije nastavila je  započetu višednevnu radnu posjetu SAD-u, tokom koje će imati susrete sa zvaničnicima američke administracije, zakonodavne vlasti, vodećim američkim i međunarodnim tink-tenk organizacijama, kao i fondacijama i institucijama koje pomažu uspostavljanje vladavine prava u tranzicionim državama. "Došli smo u Washington da ukažemo na ogromnu štetu koju trpe građani, ekonomija i institucije države Crne Gore zbog političkog uticaja koji organizovani kriminal kod nas ostvaruje na sve aspekte života. Jasno je da moćne i sa Lokalnim vlastima povezane kriminalne strukture  onemogućavaju uspostavljanje vladavine prava i demokratski razvoj tih država. Takođe je jasno da djelovanje tih mreža, od kojih jedna jako moćna ima sjedište u Crnoj Gori, ugrožava ne samo naše državne interese već i interese SAD-a. Zato smo ovdje u Washingtonu, da zatražimo i dobijemo podršku za realizovanje zajedničkog interesa - oslobađanja Crne Gore od uticaja organizovanih kriminalnih struktura koje su srasle sa vrhom crnogorske vlasti.", rekao je predsjenik PZP-a Nebojša Medojević tokom jučerašnjih razgovora u kabinetu senatora Džona Kerija, predsjednika Komiteta za međunarodne odnose u američkom Senatu.

State Department: Važne dilere rijetko hapse 

Tokom razgovora koji su juče vođeni u tom najuticajnijem senatskom komitetu, Medojević je ukazao potrebu da se konstituiše novo, dugoročno održivo partnerstvo Crne Gore sa SAD-om koje će biti utemeljeno na zajedničkim demokratskim vrijednostima i pozvao sagovornike da podrže napore koje PZP čini na tom planu.   

Tokom razgovora u kabinetu senatora Ričarda Lugera, dugogodišnjeg predsjednika i uticajnog člana Komiteta za međunarodne odnose Senata SAD, predsjednik PZP-a je ukazao na nužnost što hitnije smjene aktulne vlasti, i na neophodnost formiranja prelazne Vlade u Crnoj Gori, koja bi u vremenski ograničenom mandatu sprovela dekriminalizaciju institucija i stvorila elementarne uslove za sprovođenje prvih slobodnih i fer izbora. "Prelazna Vlada je početni korak u pravcu ekonomske i moralne obnove naše države, i ona može biti obezbijeđena uz podršku SAD i Evropske Unije", naglasio je Medojević tokom jučerašnjih razgovora.   

"Ozbiljnost situacije u kojoj se nalazimo zahtijeva temeljite strukturne promjene, ukoliko želimo da savladamo organizovani criminal i korupciji i obezbijedimo vladavinu prava. Mi smo svjesni da je to borba za istinsku suverenost naše države, i da je to put dugoročnog trasiranja demokratskih procesa. Demokratska Crna Gora, oslobođena od organizovanog kriminala je interes SAD-a", rekao je poslanik PZP-a Koča Pavlović, tokom jučerašnjeg sastanka koji je delagacija imala u kabinetu uticajnog kongresmena Marka Kirka na Kapitol Hilu.   

Delegacija crnogorske demokratske opozicije razgovarala je juče i o pitanju međunarodnog monitoringa izbornog zakonodavstva i izbornog procesa sa Konstantinom Bojkom, jednim od čelnika uglednog Međunarodnog centra za izborne sisteme (ICES), koji je zajednički američko-njemačko-izraelski projekat, i koji se nalazi na UN listi nezavisnih kontrolora izbornih procesa. Tokom razgovora iskazana je spremnost ICES-a da pomogne u obezbjeđivanju ravnopravnih i demokratskih uslova na prvim fer izborima kada do njih dođe.   

Posjeta crnogorske delegacije nastavljena je danas razgovorima u sjedištu MMF-a, kao i sastancima sa jednim brojem uglednih američkih tink-tenk organizacija i medija.

_________________________________________________________________________

State Department: Važne dilere rijetko hapse   

Crna Gora je tranzitna zona za narkotike koji iz jugoistočne i jugozapadne Azije idu ka Evropi, ali i kokain koji se proizvodi u Južnoj Americi a namijenjen je evropskom tržištu. Narkokriminal u Crnoj Gori je stalno u porastu, vodeći trgovci drogom se rijetko hapse, a policija je posljednjih godina otkrila veliku švercersku rutu za heroin sa Kosova u Crnu Goru, koju kontrolišu kriminalne grupe iz Rožaja i Berana, saopštilo je sinoć američko Ministrstvo inostranih poslova u izvještaju o globalnoj borbi protiv krijumčarenja droge. 

Dokument, koji je objavljen kasno sinoć po našem vremenu, teritoriju Crne Gore identifikuje kao jednu od najvažnijih švercerskih destinacija u ovom dijelu Evrope, s ozbirom na njen povoljan geografski položaj. Stejt dipartment navodi da policija vjeruje kako grupe iz Rožaja i Berana imaju glavnu riječ u švercu heroina sa Kosova, ali i da su državljani Crne Gore koji borave u državama EU "umiješani u šverc kokaina iz Južne Amerike u Španiju, Holandiju, i skandinavske države".- Istrage (u Crnoj Gori) uglavnom se fokusiraju na manje bitne organizatore kriminalnih grupa, korisnike droge, ulične dilere i akcije oduzimanja droge na graničnom području. Važni dileri droge se rijetko hapse - ističe se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta, čiji je izdavač Biro za borbu protiv međunarodne trgovine narkoticima i sprovođenje zakona.

I u dva posljednja izvještaja američke diplomatske službe, o kojima je pisao "Dan", ukazano je na velike probleme sa kojima se Crna Gora suočava u borbi protiv organizovane trgovine drogom. Što se crnogorske mafije tiče, američka diplomatska služba ocjenjuje da u Crnoj Gori djeluje međunarodni organizovani kriminal.- Policija vjeruje da su određene kriminalne grupe u zemlji dio međunarodne švercerske mreže iz regiona, zapadne Evrope, Južne Amerike i Bliskog istoka. Novac zarađen prodajom narkotika pere se kroz legalan biznis, a najčešće kupovinom nekretnina ili luksuznih automobila - navedeno je u izvještaju Stejt dipartmenta. 

Međutym, i pored uočenih pojava, američko Ministarstvo spoljnih poslova ne smatra da "Vlada Crne Gore ohrabruje, podržava i pomaže proizvodnju nedozvoljenih supstanci ili distribuciju narkotika i psihotropskih droga ili drugih kontrolisanih suspstanci, kao i pranje novca i legalizaciju prihoda od nelegalnih transakcija". - Ipak, korupcija i percepcija da se korupcija toleriše uobičajeni su među prosječnim građanima Crne Gore, i utiču i na službe bezbjednosti i na pravosudne organe. Vlada je učinila određeni napor fokusiran na suzbijanje korupcije, identifikujući je kao ključni strateški prioritet, i formirala je dosta novih institucija, uz priličan broj usvojenih zakona, da bi se suzbilo koruptivno djelovanje. Međutim, primjena u praksi svih tih programa zaostaje u odnosu na legislativu.  

Povjerenje javnosti u sposobnost Vlade da se izbori protiv korupcije i dalje je na niskom nivou. Crnogorska policija je negirala navode štampe da je zbog operativne bezbjednosti isključena iz međunarodnih policijskih akcija, poput akcije "Balkanski ratnik", tokom koje je oduzeto preko dvije tone kokaina iz Urugvaja - saopšteno je u izvještaju Stejt dipartmenta. 

Detaljnije, sama tehnologija krijumčarenja droge, prema ocjenama američkih diplomata, izgleda ovako: - Organizovane kriminalne grupe koriste Crnu Goru kao tranzitnu zonu za šverc narkotyka, zbog njenog geografskog položaja, ali i topografije - u isto vrijeme i obale, ali i planinskih područja.

Marihuana (skank) švercuje se iz Albanije u Crnu Goru i druge zemlje nekadašnje SFRJ, dalje ka centralnoj i zapadnoj Evropi. Policija tvrdi da je problem posebno izražen posljednjih godina i da je ova ruta dio mnogo većeg lanca trgovine drogom, koji ide od južne Azije do Južne Amerike. U svojim akcijama policija je otkrila određene količine skanka - marihuane sa većom količnom THC-a nego obično, i nešto skuplje. 

Heroin iz Avganistana prolazi kroz Tursku, Albaniju, Kosovo, Bugarsku, Makedoniju i Srbiju, pa se u Crnu Goru švercuje privatnim vozilima, prije nego što se transportuje dalje ka zapadnoj Evropi, posebno ka Njemačkoj, Italiji, Belgiji, Holandiji, skandinavskim državama... Što se tiče načina šverca kokaina, Stejt dipartment navodi da pošiljke iz Južne Amerike u Crnu Goru stižu morem.

- Crnogorska policija smatra da postoji uobičajeni trend dolaska većeg broja ljudi u zemlju tokom ljeta, zbog turističke sezone, što dovodi i do većeg broja korisnika sintetičkih droga. Cijene heroina u Crnoj Gori idu od 10 do 15 eura, kokaina od 60 do 80 eura, za gram, dok se marihuana može nabaviti po cijeni od 5 do 10 eura. Ekstazi košta od tri do pet eura - navedeno je u izvještaju. 

U dijelu o bilateralnoj saradnji sa snagama bezbjednosti SAD, što se kao poseban odjeljak analize i tretira, piše da Crna Gora uživa veliku pomoć američke vlade da bi se ojačali institucionalni kapaciteti.- Put ka EU i NATO ostaje glavni crnogorski spoljnopolitički cilj, što dovodi do potrebe da se krivično-pravni sistem uskladi sa evropskim standardima. Da bi pomogla Crnoj Gori da ostvari ove ciljeve, Vlada SAD koordinira program pomoći i prioriteta sa EU i drugim međunarodnim donatorima, posebno u cilju jačanja vladavine prava, borbe protiv korupcije i jačanja nezavisnog sudskog sistema.  

Sjedinjene Američke Države planiraju da nastave bilateralnu pomoć u cilju snaženja vladavine prava, uključujući i borbu protiv trgovine drogom - zaključeno je u izvještaju Ministarstva spoljnih poslova SAD.Kao i prošle godine, Crna Gora nije uvrštena na listu zemlja koje po obimu pranja novca i finansijskog kriminala predstavljaju opasnost za nacionalnu bezbjednost SAD.  

Potvrđena veza sa albanskom mafijom 

Teritorija Crne Gore je dio takozvane Balkanske rute i pokazala se kao "podsticajan" faktor za organizovane kriminalne grupe koje švercuju drogu u zemlje EU, kaže se u izvještaju Stejt dipartmenta.- To je jasno nakon količne droge koja je zaplijenjena u Crnoj Gori, ali i na području njenih državnih granica. Crna Gora je i dalje ranjiva na jačanje i bolju organizaciju narkodilera, pa je Vlada Crne Gore zaštitu granica predstavaila kao jedan od prioriteta - ističe se u izvještaju.

Stejt dipartment ukazuje da postoje navodi u medijima da su državljani Crne Gore umiješani u trgovinu drogom u inostranstvu. - Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, domaći dileri droge i dalje su vrlo blisko povezani sa organizovanim kriminalnim grupama u susjednim zemljama, ali i šire. Policija vjeruje da većina droge koja stiže u Crnu Goru dolazi iz Albanije i sa Kosova, a kao šverceri javljaju se ne samo državljani Crne Gore, već i stranci - naglašava se u izvještaju Stejt dipartmenta. Ističe se da mali procenat droge koja stiže u Crnu Goru ostaje za domaću upotrebu i procjenjuje se da od ukupne količine, 10 do 15 odsto narkotika ostaje za crnogorsko tržište.Vlada SAD navodi i da nije bilo slučajeva otkrivanja proizvodnje veće količine narkotika u Crnoj Gori. 

Glavni dileri slobodno šetaju 

Odjeljenje za borbu protiv trgovine drogom unutar policije Crne Gore odgovorno je za razmjenu informacija sa drugim državnim organima da bi se dao jedinstven odgovor trgovini narkoticima preko crnogorske teritorije, ističe se u izvještaju Stejt dipartmenta. - Postoji 57 obučenih službenika u osam specijalizovanih policijskih jedinica. Zvaničnici policije vjeruju da trenutna veličina osoblja zasad odgovara potrebama službe, ali najavljuju planove za reorganizaciju - kaže se u izvještaju.

Tokom 2009. godine, prema ocjeni američke diplomatske službe, izvedeno je nekoliko policijskih akcija protiv dilera droge i prenosimo ih kako je navedeno u izvještaju. 

~Najveća operacija (Golub) izvedena je 26. februara i rezultirala je hapšenjem 50 lica, koja su bila dio sedam organizovanih kriminalnih grupa iz srednjeg dijela Crne Gore. Uhapšeni su osumnjičeni za šverc preko 600 kilograma skanka, marihuane, oružja i municije iz Albanije u Crnu Goru.Prema tvrdnjama iz policije, njihov uspjeh natjerao je dilere droge da potraže nove rute kroz Kosovo da bi krijumčarili albanski skank. ~Već 10. aprila crnogorska policija je izvela operaciju nazvanu "BM-ZH" i uhapsila osam lica zbog šverca heroina i skanka. 

~Policija je 5. septembra uhapisila deset osoba iz Rožaja i Berana, zbog sumnje da su švercovali drogu. 

~ Istrage se uglavnom fokusiraju na manje bitne organizatore kriminalnih grupa, korisnike droge, ulične dilere i akcije zapljene na graničnom području. Važni dileri droge se rijetko hapse. 

Narkomanija u porastu 

Korišćenje počinje da se intenzvira u Crnoj Gori polovinom 90-ih godina, a postaje veliki problem po zdravlje građana već 2000. godine, navedeno je u izvještaju Stejt dipartmenta. - Pouzdane statistike o broju korisnika narkotika u Crnoj Gori još nema, a, prema istraživanju iz 2008. godine o upotrebi alkohola i drugih droga, koje je sprovedeno po standardima EU i uključilo je srednjoškolce, najčešće korišćenja droga je marihuana - kaže se u izvještaju. Lokalna istraživanja, kako se dodaje, pokazala su da procenat korisnika droge među maloljetnicima raste.

- Vlasti procjenjuju da u Crnoj Gori postoji dvije do tri hiljade narkomana, a broj liječenih pacijenata 2007. godine iznosio je 600. Broj smrtnih slučajeva povezanih sa upotrebom droge je nizak - od četiri u 2005, isto toliko u 2006, sedam u 2007. do osam smrtnih slučajeva u 2008. godini. Nema formalnih mehanizama za koordinaciju liječenja zavisnika od droge. Dostupni načini liječenja uključuju 17 zdravstvenih centara širom zemlje i dvije psihijatrijske klinike - u Podgorici i Nikšiću, i psihijatrijsku bolnicu u Kotoru, uz neke privatne ustanove - konstatovano je u izvještaju Stejt dipartmenta. 

Dan, 2.mart 2010. 

Komentari (3)

Ime

Email

Komentar

Upišite prikazane znakove

Dodaj komentar