Pokret za Promjene

Header-Sat kula

Naslovna arrow Vijesti arrow Saopštenja za javnost arrow Odbijen set progresivnih poreskih zakona
Odbijen set progresivnih poreskih zakona PDF Štampaj E-pošta
02.12.2009
odbor.jpgPodgorica – ND Vijesti - Odbor za ekonomiju, finansije i budžet crnogorskog parlamenta juče je listom odbio set predloga poreskih zakona, koje su predložili poslanici Pokreta za promjene Nebojša Medojević i Branko Radulović. Predlagači su kazali da su zakoni, između ostalih i oni o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, za koji je rasprava najviše utrošila vremena četvoročasovne sjednice, podnijeti u cilju konsolidacije državnog budžeta, postizanja ravnoteže i zaštite ugroženih socijalnih struktura stanovništva.

Predlogom tog zakona predviđena je progresivna stopa poreza, pa bi u slučaju njegovog usvajanja, umjesto jedinstvene stope od devet odsto, bile određene i one od 12,25 i 35 odsto, zavisno od prihoda.Poreska stopa od devet odsto, prema predlogu PzP-a, važila bi samo na prihode u iznosu do 450 eura, dok bi stopa od 15 odsto bila uvedena za prihode u rasponu od 450 do 1,5 hiljada eura.Za zarade od 1,5 hiljada do tri hiljade eura primjenjivala bi se stopa od 25 odsto, a iznad tri hiljade sve bi bilo oporezovano po 35 odsto.

- Sadašnji zakon predviđao je oporezivanje po stopi od devet odsto i zaradu menadžera u bankama koji imaju nekoliko hiljada eura mjesečno i čistačicu na univerzitetu ili Skupštini, koja radi za manje od 300 eura. PzP predlaže povećanje najnižih zarada, jer će se povećati neoporezivi dio dohotka i na taj način će se relaksirati građani koji imaju najniže plate - rekao je Medojević.

Predlog PzP-a podržali su i članovi Odbora iz redova Socijalistička narodna partija (SNP), koji su istovremeno ukazali da sami tekst sadrži tehničke manjkavosti.

Iz vladajuće Demokratske partije socijalista saopštili su da ne sumnjaju u dobre namjere predlagača, ali da neće podržati tekst jer, kako je kazao njen predstavnik Zarija Franović, nije jasan fiskalni efekat po osnovu većih poreskih prihoda.- Zakon ima dobre namjere, ali je neprihvatljiv - dodao je Franović. Članovi Odbora iz Socijaldemokratske partije bili su uzdržani jer je, kako su naveli, i Vlada pripremila tekst zakona iz te oblasti.

Predstavnik SNP-a Srđa Božović rekao je da je potreba za novim porezima za naknade na plate razumljiva u periodu krize, ali da tekst treba popraviti zbog tehničkih propusta. Raško Konjević (SDP) rekao je da se o rješenjima iz tog zakona treba raspravljati zajedno sa predlogom zakona koji bude predložila Vlada i kad njeni predstavnici budu prisutni.Medojević je upozorio da će odbijanjem rješenja PzP-a biti ugroženi građani, jer će oblast rada i dalje biti opterećena a kapital neoporezovan.

- U narednoj godini radno mjesto biće najrjeđi resurs, a zaposleni čovjek najvrijednije nacionalno bogatstvo. Ekonomska politika trebalo bi da bude usmjerena na očuvanju radnih mjesta i relaksaciji poreskih prihoda - saopštio je Medojević. On je kritikovao i ocjene premijera Mila Đukanovića nakon jučerašnjeg zatvorenog sastanka sa predstavnicima privrede i banaka, ocjenjujući da će cijenu pogrešne politike platiti građani. - Džaba premijer sada pritiska banke što ne odobravaju kredite. Nema te sile koja će privatnika natjerati da odobri novac za neprofitabilne projekte - dodao je Medojević.

Na sjednici je odbijen i Medojevićev i Radulovićev Predlog zakona o privatizaciji EPCG, kojom je predviđena djelimična prodaja akcija te državne firme, dokapitalizacija ili kombinacija ta dva modela. Predstavnici vladajuće koalicije smatraju da je predlog tog zakon deplasiran, jer je proces djelimične privatizacije i dokapitalizacije EPCG dovršen a novi strateški partner države u toj firmi već tu.

Na sjednici su odbijeni i ostali predlozi zakona PzP-a o izmjenama zakona o porezu na dobit pravnih lica, igre na sreću i promet nepokretnosti, kao i izmjene i dopune Zakona o koncesijama.

Odbor je većinom glasova Skupštini preoporučio usvajanje amandmana Vlade na Odluku o zakupu zemljišta na hercegnovskom dijelu Luštice, kojim je ispravljen tehnički dio, odnosno, član koji propisuje da imovina na tom dijelu pripada državi, umjesto Vladi, kako stoji u sadašnjem tekstu. 

R.M. 

 

Dan, 4. decembar 2009.

 

OPOZICIONI LIDERI O ODLUCI VLADE DA PREPOLOVI SREDSTVA ZA BORBU PROTIV KRIMINALA I KORUPCIJE

 

Milo ne smije protiv mafije

 

Predsjednici Pokreta za promjene i Socijalističke narodne partije Nebojša Medojević i Srđan Milić kritikovali su juče odluku Vlade da Predlogom budžeta za narednu godinu prepolovi iznos sredstava namijenjen za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Činjenicu da je za ovu namjenu u narednoj godini opredijeljeno svega 2.648.372,59 eura, opozicioni lideri smatraju dokazom da Vlada ne želi da se bori protiv kriminala i korupcije.

 

Medojević je kazao da odluka Vlade da tako drastično smanji sredstva za borbu protiv organizovanog kriminala pokazuje odnos izvršne vlasti prema obavezama iz evropske agende. Podsjetio je da se u Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore za ovu godinu konstatuje da su radni uslovi u jedinici Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije neadekvatni, da zahtijevaju povećanje profesionalnih, kadrovskih i tehničkih kapaciteta. Pojašnjava da se to posebno odnosi na primjenu modernih istraživačkih tehnika, finansijskih istraga koje još u crnogorskoj policiji nijesu razvijene kako bi trebalo, a predstavljaju ključni alat za borbu protiv organizovanog kriminala, korupcije i pranja novca. Lider PzP-a dodaje da se u dva poglavlja izvještaja kao ozbiljan problem ističe nedostatak kapaciteta crnogorske policije u toj oblasti i konstatuje da za borbu protiv kriminala i korupcije ne postoji politička volja.

 

- Predlog budžeta pokazuje da premijer Milo Đukanović ne smatra da u sljedećoj godini treba da sprovede reforme u oblasti efikasnosti institucija. To je suprotno izvještaju EK i svih ocjena koje se čuju iz SAD-a, Velike Britanije i međunarodnih organizacija koje skoro jednoglasno upućuju da je osnovni problem Crne Gore borba protiv organizovanog kriminala i korupcije. To je i poruka koja stiže i iz NATO-a i Evropske Unije - kaže Medojević.

 

Ovakav predlog budžeta, po njegovom mišljenju, jeste "snažna antievropska poruka i inaćenje sa EU i SAD-om koji uporno ponavljaju neophodnost efikasne borbe protiv kriminala i korupcije i konkretnih rezultata na tom planu". - Ako Đukanović kao najmoćniji čovjek donese odluku da se modernizuje i opremi policija, njeni pripadnici obuče, da se povećaju plate ljudima koji se bore protiv kriminala i krene sa oduzimanjem imovine kriminalaca, onda će ta policija početi da hapsi članove kriminalnih organizacija čiji je premijer šef. Đukanović je svjestan da, ukoliko naravi reforme i obezbijedi političku volju, da bi ljudi koji su mu, kako sam tvrdi, prijatelji i članovi porodice mogli doći pod udar zakona. To je nemoguće očekivati. Zato je ovo logičan nastavak političke kohabitacije državnih organa sa organizovanim kriminalom - zaključio je Medojević.

 

Lider Socijalističke narodne partije Srđan Milić kazao je da ga ne čudi činjenica da je predlogom budžeta opredijeljeno upola manje novca za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.

 

- DPS i Vlada, dok na njihovom čelu bude Milo Đukanović, neće se upuštati u borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. - Naglašavam da je ovo predlog budžeta koji će doći pred poslanike. Nadam se da će i kompletna opozicija, sa retorike koja se ponavlja, o tome da su organizovani kriminal i korupcija najveći problem koji treba riješiti, kao i Ranko Krivokapić koji u naznakama govori da nije zadovoljan sa personalnim rješenjima na čelu Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost, preći na djela - poručio je on.

 

Najavio je da će SNP amandmanski djelovati na ova, kao i na još neke djelove Predloga budžeta koji se odnose na socijalna davanja.- Cilj je da pretočimo u djelo ono što je uočila i Evropska komisija, a to je da onako gdje su slabe ili najslabije karike obezbijedimo neophodna sredstva. Bilo bi vrlo interesantno da se vidi koliko su sredstava Uprava policije i Agencija za nacionalnu bezbjednost tražile, i da li je neko u Vladi ta sredstva umanjio. Ukoliko nije, onda je jasno da je osnovna ideja o visini sredstava potekla upravo od čelnih ljudi. Kako onda od njih poslije očekivati da će se kvalitetno boriti protiv organizovanog kriminala i korupcije - zaključio je Milić.

 

V.R.

 
< Prethodno   Sledeće >
E-mail