 Radio Slobodna Evropa Nakon policijske akcije Magnet u kojoj je privedeno više
zdravstvenih radnika zbog primanja mita, pitanje je da li se ovakvim
sporadičinim inicijativama mogu izliječiti suštinski i sistemski problemi
crnogorskog zdravstva koji su i stvorili ambijent za koruptivne radnje.
Komentarišući nedavno hapšenje kolega zbog primanja mita
doktorica Dušanka Džakula Tušup, poslanica u crnogorskom parlamentu i članica
Odbora za zdravstvo za Radio Slobodna Evropa kaže da se korupciji u zdravstvu
koja je posljednjih mjeseci u fokusu pristupa na pogrešan način.
dr Dušanka Džakula Tušup: Standard konstantno pada, a onda se
od tih istih ljudi traži maksimum kvaliteta i zalaganja.
"Apostrofiraju se pojedinačni slučajevi, spekulativni slučajevi, a potom se na tome gradi i percepcija javnosti. Znači, vladajuće strukture koje kreiraju trenutno stanje u zdravstvu ne započinju stvarne reforme u cilju poboljšanja statusa medicinskih radnika kao i poboljšanja kompletne infrastrukture u zdravstvu. Svjedoci smo pada standarda svih zdravstvenih radnika, zbog mjera štednje koje se primjenjuju na krivom mjestu i na krivi način. Znači njihov standard konstantno pada, a onda se od tih istih ljudi traži maksimum kvaliteta i zalaganja", kazala je ona.
To mišljenje
dijeli i doktor Vladimir Pavićević, predsjednik Sindikata Kliničkog centra Crne
Gore koji ovako opisuje socijalni status ljekara
"Ako imate
ljekara koji završi fakultet u roku, odradi pripravnički staž, ima 28 godina i
ima platu 370 eura i takvu platu će imati do kraja specijalizacije, koje traju
i do 6 godina. Znači on već sa 34 ili 35 godina ima platu oko 400 eura, ne može
da razmišlja o zasnivanju porodice, ne može da živi na pravi način i on će
sigurno tražiti, mora – prinuđen je da traži neke alternativne metode",
rekao je Pavićević.
Pojedinačni slučajevi
ocrnjuju struku
Pavićević kaže da
podržava akcije protiv svih koji su se ogriješili o ljekarsku etiku i zakon,
ali da ne bi trebalo smetnuti sa uma da su oni od kojih se najviše očekuje,
dovedeni u stanje socijalne ugroženosti. Prvo bi se, kaže Pavićević trebalo
pozabaviti time.
"E, onda bi
vi novinari i kompletna društvena zajednica mogli prema tim ljekarima i ukupnim
zdravstvenim radnicima da kažete "pa čekajte vi sada imate uslove za rad a
i pored toga se bavite nekim koruptivnim radnjama". To bi onda i pred
licem javnosti, definitivno bilo za svaku osudu. Ovako, vi imate veliki broj
građana, pacijenata koji se frapiraju kada čuju kolike su nam plate i na neki
način osjećaju potrebu da oni to nadoknade kada dobiju neku dobru i
profesionalnu uslugu, van onoga što nam pruža država, a ona nam ili pruža malo
ili ništa", navodi Pavićević.
dr Dušanka Džakula
Tušup ističe da su stvarni problemi – standard ljekara, opterećenost i infrastruktura,
godinama u drugom planu.
"Manje se o tome govori, a fokus se stavlja na ovakve
slučajeve, ponavljam pojedinačne slučajeve koji onda na neki način svjedoče i
ocrnjuju kompletnu struku, koja je po meni u najvećem broju sastavljena od
ljudi koji rade kvalitetno i požrtvovano i dalje uz minimalnu naknadu koja
apsolutno nije adekvatna njihovom zalaganju. Držati medijsku i pažnju javnosti
na ovakvim pojedinačnim slučajevima je spinovanje stvarnosti i ne doprinosi
korjenitim promjenama u našem zdravstvu. Da li je ovo još jedna predstava za evropske zvaničnike? Ostaje da se vidi.
Ja bih voljela da nas vladajuće strukture demantuju pravim reformama i iskrenim
zahvatima u ovom sektoru, ali se bojim da to još nećemo doživjeti u dogledno
vrijeme", kazala je Dušanka Džakula Tušup.
|
