Guverner Centralne banke je nedavno saopštio da je završena eksterna
kontrola Prve banke i da će ubrzo olabaviti rigidne mjere koje su na snazi.
Prije samo godinu dana tadašnji Predsjednik Savjeta Centralne banke gospodin
Krgović je izjavljivao “da bi oporavak Prve banke bio svjetsko čudo i da će biti dobro ako ne budu morali da im uvode nove mjere, a ne da ukidaju postojeće“. U bivšem Savjetu Centralne banke je predlagana i mjera dokapitalizacije Prve
banke u visini od 50 miliona eura, medjutim Prva banka ne može ni da izvrši
dokapitalizaciju od 10 miliona eura, što govori o nepovjerenju akcionara i tržišta prema Prvoj banci. Sporan
je način vraćanja kredita državi od strane Prve banke, o čemu se još nije
oglasio državni tužilac.
dr Zarija Pejović
Prema izjavi guvernera Žugića koeficijent solventnosti je i dalje ispod
propisanog. Javno se špekuliše da je kapital Prve anuliran gubicima. Prva banka
godinama ne uspijeva da postigne traženi nivo solventnosti, a Centralna banka
izbjegava da propiše mjeru privremene uprave, mada član 120. Zakona o bankama
jasno propisuje uslove uvodjenja privremene uprave, kada menadžment banke nije
spoban da sporovede mjere, odnosno obezbijedi odredjeni nivo koeficijenta
solventnosti. Pitamo Centralnu banku,
koliko fali kapitala Prvoj banci da bi bila solventna? Kako će Prva banka da
pribavi neophodni kapital ? Takodje pitamo, koliko su gubici Prve banke u
prethodim godinama poslovanja?
Razlog našeg bavljenja ovim galimatijasom mjera Centralne banke, te oprečnim
nalazima eksternih kontrola za vrijeme bivšeg i sadašnjeg rukovodstva, pored nedopustive
netransparentnosti i nepoštovanja Zakona o Bankama, jeste u tome što se država
Crna Gora zadužuje na medjunarodnom finansijskom tržištu po visokim stopama, a
čuva depozite u komercijalnim bankama, čime se ostvaruje gubitak u prihodima i
rashodima po osnovu kamata. Kako je Elektroprivreda kao preduzeće u većinskom
javnom vlasništvu, akcionar sa 18 %
udijela u vlasništvu, ali i deponent Prve banke sa oko 80 miliona eura
depozita, postavljam pitanje gospodinu Malerbi,
izvršnom direktoru Elektroprivrede, kolika je stopa povrata na ova sredstva,
prije svega mislim na akcijski kapital i subvencionisane dugovne instrumente? Povrat na akcijski kapital u bankarstvu treba
da iznosi 15%. Ovo pitanje postavljam u kontekstu činjenice što direktor
Elektroprivrede traži stopu povraćaja na kapital Elektroprivrede od 10.8 %. Pitamo
zašto se deponovana sredstva u Prvoj banci ne investiraju u sistem
Elektroprivrede?
Pokret za promjene smatra da je ublažavanje mjera prema Prvoj banci,
besmislica kao što je besmislica bila i zabrana kreditiranja, budući da Prva
banka nema značajna slobodna sredstva za
kreditnu aktivnost. Ova mjera je prevashodno služila kao izgovor rukovodstvu
Prve banke. Mjera koju Centralna banka treba da propiše je privremena uprava,
publikovanje informacija o stanju u Prvoj banci, i eventualni stečajni
postupak, kako većinski privatna banka nebi opstajala na račun interesa
poreskih obveznika.
|
