Pokret za Promjene

Herceg Novi – Dan - Posljednjih dana i sedmica, svjedoci smo ozbiljnih tenzija u odnosu između najviših zvaničnika Vlade, Centralne banke Crne Gore, Udruženja banaka i Unije poslodavaca. Vlada ima problem sa budžetom za 2010. i posljedicama produžene krize, a istovremeno je svjesna da bez rasta bankarskih aktiva, nema rasta tražnje i kakvog takvog oporavka privrede i posrnulog realnog sektora. Poziv premijera Mila Đukanovića bankama da počnu da odobravaju kredite i Centralnoj banci da ih pogura u tom pravcu su na mjestu, mada je to dijelom i traženje alibija za katastrofalno nerazumijevanje toka i posljedica krize i odsustvo antikriznog programa, izjavio je "Danu" mr. Milovan Baždar, ekonomski analitičar i predsjednik OO PzP Herceg Novi i poentirao kako "gotovo da nema primjera na Balkanu, u smislu inertnosti Vlade u antikriznim aktivnostima, kao što je crnogorska".

- Ukoliko je Vlada sada spremna da analizira sve opcije za podsticanje bankarskih plasmana, uključujući i subvencioniranje dijela kamata, logično pitanje zašto ministar finansija Igor Lukšić nije imao sluha za ovaj problem znatno ranije. Naivno je, međutim, očekivati da ljudi koji nemaju nikakvo iskustvo iz privrede mogu do kraja razumjeti njene probleme. U pitanju je strašna nekompetentnost, koja će državu skupo koštati - ocijenio je Baždar.  

Tvrdi da će duži period teške nelikvidnosti oboriti promet, povećati troškove i dramatično ugroziti realni sektor, a posebno manja i srednja preduzeća koja niko neće spasavati, pošto lobisti čuvaju svoj interes. - Nelikvidnost budžeta generiše nelikvidnost u svim sektorima preko fizičkih i pravnih lica i to se ne smije dopustiti. Budžet mora biti stalno likvidan, bez obzira odakle će Lukšić povući sredstva - upozorio je Baždar, ocjenjujući da je budžet za 2010. nerazvojni i restriktivan. Ističe da se privredi i zaposlenima čini neopravdana šteta proširenjem osnovice poreza na dohodak građana, dok sa tankim kapitalnim budžetom nema razvojnih projekata. Visoka planska sredstva za pokriće materijalnih i drugih troškova u budžetu, naglašava, govore o odsustvu bilo kakve želje za reorganizacijom državne uprave.  

On optužuje i CBCG da sada, svjesna težine problema, podržava zakašnjele poteze kao što su aranžman sa MMF-om i razvojna institucija koja bi bila efikasnija od kompromitovanog Fonda za razvoj. - Ne slažem se sa stavom CBCG da ne treba uticati na politiku kamata komercijalnih banaka i njihovu kreditnu aktivnost. Apsurdno je to čuti od monetarne vlasti u čijoj je nadležnosti očuvanje monetarne stabilnosti u funkciji ekonomske stabilnosti. Iako nema emitivnu funkciju CBCG mora razumjeti i kreirati mjere koje će podsticati banke na održavanje finansijskih tokova, a ovi opet neće biti podređeni samo njihovim profitnim ciljevima. Ako CBCG u teoriji i praksi ne može naći puno oslonca za sisteme koji funkcionišu bez emisije vlastitog novca, mora imati odlučnost i viziju za neophodne mjere kako ne bi stalno trčali za posljedicama - smatra Baždar. 

On je predložio Vladi da smanji udio sive ekonomije, odnosno proširi poresku osnovicu na one koji uopšte ne plaćaju dažbine državi, reorganizacije i redukcije skupu državnu i opštinsku administraciju, uz kontinuirano obrazovanje ključnih kadrova, ogranizaciju i depolitizaciju sudstva, kao i organizovano osposobljavanje kadrova za pridobijanje i upravljanje sredstvima evropskih pristupnih fondova. Osim toga, Baždar tvrdi da je neophodno ubrzati donošenje prostornih planova i DUP-ova, te stvarati u lokalnim sredinama uslove za grinfild investicije. On je istakao da su mnogi poslodavci pred hamletovskom dilemom opstanka, te da im je sada manje važno da li je Vlada loše reagovala na krizu od onoga što sada čini "a ne čini ništa osim lošeg budžetskog predloga za iduću godinu".  

K. MATOVIĆ