Podgorica - DAN. Potpredsjednik Pokreta za promjene Branko Radulović optužio je juče predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića i generalnog sekretara Damira Davidovića za javašluk i nenamjensko trošenje novca poreskih obveznika. To je saopštio, komentarišući za „Dan” podatak da je parlament u prošloj godini potrošio 5,4 miliona eura.
Najveći dio novca opredijeljenog za Skupštinu troši Krivokapić sa svojom ekipom. Sredstva iz budžeta ne koriste se za službena putovanja neophodna za uspostavljanje parlamentarne saradnje ili za sticanje novih iskustava.
Novac iz budžeta ne koristi se, nažalost, ni za poboljšanje uslova za rad poslanika i službe Skupštine. Pare iz budžeta ne ulažu se ni u obezbjeđivanje neophodne logističke podrške poslanicima. Umjesto toga, dobar dio novca se troši na nagrađivanje SDP kadrova po aršinima generalnog sekretara Davidovića.
Kako je potvrdio generalni sekretar parlamenta, zakonodavna vlast je u prošloj godini potrošila za oko dest odsto više novca nego u ranijem periodu. Radulović tvrdi da to povećanje troškova ne prati i podizanje nivoa kvaliteta rada parlamenta.
U novembru prošle godine tražio sam formiranje četiri parlamentarne grupe koje bi lobirale za dobijanje datuma pregovora. Krivokapić i Davidović su rekli da nema novca u skupštinskom budžetu. Nakon toga je Krivokapić sa svojim omiljenim personalom iz kabineta putovao u Švedsku, Belgiju, Sjedinjene Američke Države. Naredne sedmice ću ponovo pokrenuti priču o načinu trošenja novca iz skupštinskog budžeta kako bi se prekinuo ovaj javašluk. Što se tiče PzP-a ovako više neće moći, a ostali kako god hoće – zaključuje Radulović
Finalni izvještaj o radu parlamenta u prošloj godini trebalo bi, prema našim saznanjima, da bude dostupan javnosti tek polovinom februara.
Podaci iz izvještaja za prvu polovinu prošle godine pokazuju da su poslanici u tom periodu održali devet redovnih sjednica i na njima uslovili 87 akata, od čega su samo 48 novi zakoni dok se u 24 slučaja radilo o izmjenama važećih propisa. Parlamentarci su za pola godine usvojili i 11 odluka, pretežno o izborima i imenovanjima funkcionera.
Radeći ovaj „obimni” posao skupštinari su za prvih pola godine potrošili preko 2,2 miliona eura, što je bilo 41,25 odsto ukupno odobrenih sredstava. Iz ovog podatka proizlazi činjenica da je Skupština u drugoj polovini prošle godine trošila više para iz državne kase – preko 48 odsto opredijeljenog iznosa.
U prvoj polovini prošle godine u Skupštini je za službena putovanja potrošeno preko 330.000 eura. U okviru programa „Unapređenje zakonodavne infrastrukture" za službena putovanja utrošeno je 307.265,75 od opredijeljenih 550.000 eura. Skupštinska administracija je u prvoj polovini 2011. godine za službena putovanja potrošila 24.377,27 eura od 50.000 koliko im je bilo namijenjeno budžetom.
Polugodišnji izvještaj o radu parlamenta pokazao je i da je u tom periodu za telefone potrošeno preko 77.000 eura od 200.000 koliko je bilo planirano.
Preko 30.000 eura, ili trećina planiranih sredstava, od januara do juna prošle godine je potrošeno za reprezentaciju.
Odgovarajući na pitanje koliko uvećanje troškova prate bolji rezultati u radu parlamenta, koordinator istraživanja Instituta alternativa Jovana Marović kazala je da, bi se, ako se efikasnost rada Skupštine u 2011. godini može posmatrati u okviru ostvarivanja prioriteta koje je prepoznala EK, moglo reći da je zakonodavna funkcija djelimično unaprijeđena intenzivnom legislativnom djelatnošću. Ističe, međutim, da je jačanje kontrolne funkcije još veliki izazov za ovo tijelo.
Iako je Skupština izglasala zakone čije je usvajanje bilo prioritetno u ovoj godini, i dalje je ostaje problematično pitanje unapređenja kvaliteta ovih zakona, kao i efikasnog praćenja procesa uslaglašavanja ovih zakona sa relevantnim propisima EU. Skupština još nije usvojila izmjene poslovnika koje bi ojačale kontrolne mehanizme – ističe Marović.
Naglašava da parlament nije odredio ni svoju ulogu u procesu integracija niti je utvrđeno ustrojstvo i organizacija radnog tijela ili više njih koji će imati centralnu kontrolnu i koordinacionu ulogu u praćenju pregovora.
Iako u stručnoj službi Skupštine ističu da se proces jačanja administrativnih kapaciteta odvija željenom dinamikom, ovi kapaciteti su i dalje ograničeni, na šta ukazuje i Evropska komisija u izvještaju o napretku Crne Gore tokom prošle godine – zaključuje Marović.
Očekivani proces pregovora sa EU pred crnogorski parlament nametnuće brojne obaveze, što će vjerovatno značiti i veći trošak, a u svakom slučaju raspolaganje budžetskim novcem bi moralo biti znatno racionalnije, iako u skupštinskom rukovodstvu tvrde da se već tako posluje.
|
