Pokret za Promjene

Podgorica - ND Vijesti - Poslanici crnogorske Skupštine usvojili su juče većinom glasova zakone o zaštiti depozita, bankama, savjetu za finansijsku stabilnost, stečaju i likvidaciji banaka, ali i predlog zakona o Centralnoj banci koji je prethodnih mjeseci izazvao pravu buru u stručnoj, ali i široj javnosti. Ti akti su dio seta finansijskih zakona koje je predložila Vlada.Raspravu je obilježila polemika između predsjednika Pokreta za promjene Nebojše Medojevića koji je od predsjednika Savjeta CBCG Ljubiše Krgovića tražio da precizno saopšti zbog čega je pao u nemilost Vlade i Prve banke čiji je akcionar i premijer, zbog čega, kako je naveo, nije radio svoj posao. - Jasno nam recite koje su to nezakonite radnje Prve banke i da li vas je neko plašio, da li vas je neko uslovljavao da ne radite i ne preduzmete mjere koje su bile u vašoj nadležnosti? Koja je nevidljiva sila koja vas je spriječila da vršite svoju funkciju – pitao je Medojević Krgovića.

On je od Krgovića tražio i odgovor na pitanje da li je tačno da su Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka poslali dopis u kojem dovode u pitanje dalju saradnju sa Crnom Gorom, ukoliko zakon o Centralnoj banci bude usvojen u formi u kojem ga je predložila Vlada. - To je veoma važno pitanje i sigurno znate za to. Da li su oni to poslali, ili ćete prihvati to pa ćete zbog uskopartijskih i grupnih interesa ipak glasati za ovaj zakon? – rekao je Medojević, dodajući da će predloženi zakon negativno uticati i na mišljenje Evropske komisije koja narednih mjeseci treba da saopšti da li je Crna Gora zaslužila status zemlje kandidata za članstvo u Evropskoj uniji?

Krgović nije rekao da li su MMF i SB poslali pismo u kojem su iznijeli negativne ocjene na predloženi zakon o CBCG, ali je kazao da je takav akt već izazvao negativne efekte.

- Posebno veliku štetu bi donijelo usvajanje člana 90 zakona o CBCG koji će napraviti štetu evropskim integracijama i našim odnosima sa finansijskim organizacijama – rekao je Krgović.
On je rekao i da je CBCG preduzela sve potrebne mjere prema bankama za koje su utvrdili da su na bilo kakav način kršili važeće zakone.

- Tamo gdje smo našli nepravilnosti, i kod Prve i ostalh banaka, mi smo tražili otklanjanje nepravilnosti tamo gdje se to moglo, a ostale institucije su radile ono što je u njihovoj nadležnosti. Sve što smo mogli da uradimo, mi smo preduzeli, osim stečaja i likvidacije jer je u pitanju bila krupna sistemska institucija – rekao je Krgović.

Medojević je kazao da se radi o „naknadnoj pameti“ i pokazatelju da reforme nikada ne smiju biti žrtve privatnog interesa.- Konačno moramo da se izdignemo iznad personalnih sukoba i o tim stvarima pričamo jednako odgovorno bez obzira da li pripadamo vlasti ili opoziciji – naveo je Medojević, dodajući da je CG ostala pretpolitičko društvo u kojem zakoni ne važe jednako za sve, već zavisno od procjene interesa određenih krugova.

On je ponovio stav da Crnoj Gori treba jedna jaka državna komercijalna banka, ali da je ta šansa propuštena. - U uslovima kad nemamo ni svoju banku ni valutu, jedino utočište za interese građana i privrede je CBCG koja će biti ojačana mehanizmima i povezana sa međunarodnim multilateralnim organizacijama da bi sveli na najmanju mjeru fiskalne i političke rizike – kazao je Medojević.

On je rekao da je Prva banka pokazala „drskost“ i „usudila se da se prepire sa državnim regulatorom“, što pokazuje da je cjelokupni pravni sistem ugrožen.- CBCG je imala ovlašćenja da spriječi Prvu banku da metodama Divljeg zapada potisne konkurenciju, otimačinom klijenata od drugih banaka koji su morali pod prisilom da otvore račune kod njih. Preko nje se prao novac kokainskog biznisa, kao i u Hipo banci. Radilo se o dvije veoma rizične banke koje su učestvovalie u pranju novca organizovanog kriminala, i tu je Krgović morao reagovati – naveo je Medojević.

Krgović je kazao da je prilikom formiranja finansijskog tržišta bilo potrebno obezbijediti strani kapital i da su pokušaji formiranja domaćih banaka bili neuspješni.- Imali smo nedostatak kapitala ali i znanja. Skoro 20 godina smo bili izopšteni iz trendova svjetskog bankarskog tržišta – rekao je Krgović.

Medojević je na te navode kazao da je jasno da je državna koncepcija bila bazirana na stavu sve rasprodati, „da nam stranci uređuju kuću“, bez državne uloge na tržištu.- To je bio dio državne strategije, pokazati da je privatni kapital sve i da je moral suvišan. Da Šarić nije optužen, na univerzitetu UDG bi držao predavanja kako osnovati uspješnu kriminalnu organizaciju – rekao je Medojević, dodajući da su kriminalne organizacije bile pod patronatom Vlade jer bez toga ne bi mole da stignu do sumnjivog bogatstva.

Ko je koga zvao

Medojević je tražio da se razjasni zašto se Krgović juče nije pojavio na sjednici Skupštine iako je bilo raspravljano o zakonu o Centralnoj banci.- Imamo pismo kojim Krgović tvrdi da nije pozvan, a vi tvrdite da ste ga pozvali – obratio se Medojević predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću. Krivokapić je kazao da je Skupština „uredno pozvala Vladu kao predlagača“, koja je odedila svoje  - Krgović je iz CBCG, a ne iz Vlade, koja je predložila zakon – pojasnio je Krivokapić. Sam Krgović nije htio da saopšti svoj stav o tome niti o u vezi sa tim ko ga je zvao da dođe na jučerašnju sjednicu plenuma.

Pare iz državnog trezora legalno završile na računima u Prvoj banci

Poslanici DPS-a i čelnici Željezničke infrastrukture i Fonda PIO Zarija Franović i Radoje Žugić juče su saopštili da je njihov novac iz državnog trezora legalno uplaćen na račune u Prvoj banci. Oni su kazali da su Željeznička infrastruktura, odnosno, Fond PIO na čijim su čelima, imali ugovore sa Prvom bankom, ali i sa drugim bankama preko čijih računa su transferisali sredstva za penzije, zarade zaposlenima, ali i kredite sa firmama i međunarodnim institucijama.

Prema informacijama “Vijesti”, osim ŽICG i Fonda PIO, Regionalnog vodovoda i Elektroprivrede, vraćanje kredita Prve banke Vladi potpomogao je i državni trezor.
CBCG je prošle godine u jednom navratu upozorila Vladu, odnosno Ministarstvo finanasija, da je vraćanje kredita Prve banke problematično. Vlada je u decembru 2008. odobrila Prvoj banci kredit od 44 miliona eura na godinu, za rješavanje problema sa likvidnošću, sa obavezom vraćanja u četiri jednake rate na svaka tri mjeseca.

Famozni član 90

Najviše rasprave u javnosti kada je predlog zakona o CBCG u pitanju, bilo jeu vezi sa članom 90 kojim je predviđeno da se Savjet i guverner te institucije bira najkasnije 90 dana nakon njegovog usvajanja. To znači da će Savjet pod rukovodstvom sadašnjeg predsjednika Ljubiše Krgovića biti razvlašćen prije isteka njihovog regularnog mandata. To je dalo osnov spekulacijama da se time Vlada, prevashodno premijer Milo Đukanović, u stvari obračunava sa Krgovićem i njegovim saradnicima koji već 20 mjeseci drže blokadu nad kreditnom aktivnošću Prve banke čiji je akcionar i sam premijer.

Iako je Đukanović u više navrata takva nagađanja okarakterisao kao “glupost”, upadljivo je neslaganje Krgovića i sa novim zakonom, ali i sa ocjenama koje tumači bliski premijerov saradnik i potrpredsjednik Vlade Igor Lukšić.Indikativna je i tvrdnja Krgovića da će usvajanje zakona o CBCG kojeg je predložila Vlada negativno uticati na evropske integracije Crne Gore, čija je Vlada glavni nosilac.

Sada se daju veća ovlašćenja CBCG

Medojević je podsjetio da je na Zakon o bankama 2008. godine DPS podnio amandmane koji su uticali na smanjenje ovlašćenja CBCG, jer je trebalo zaštititi Prvu banku, a da se sad mijenja u suprotnom smjeru

- Amandmani DPS-a su učinili CBCG manje potentnom. To su u stvari bili amandmani Prve banke, kako bi se eliminisala ovlašćenja Centralne banke u kontroli poslovnih banaka, pa me zanima je li ovo naknadna pamet. Tada ste razvlastili CBCG a sad koristite iste argumente koje smo mi tad koristili da se obezbijedi puni regulatorni kapacitet i da se utiče na menadžment poslovnih banaka... – naveo je Medojević.

Krgović je kazao da se ne treba okretati greškama iz prošlosti te da je najbitnije da se dobije solidan zakon, u najvećoj mjeri usaglašen sa EU i bazelskim standrardima.
- Nesporno je da su ti amandmani bili vraćanje nazad, ali ovi amandmani nijesu samo to, oni su u skladu sa onim što se u svjetskoj teoriji i praksi dešavalo u međuvremenu – naveo je Krgović.

Aleksandar Damjanović ocijenio je da zakon o bankama nije dovoljno precizno regulisao kad se tim kompanijama oduzima dozvola za rad, kao ni da nema dovoljno mehanizama za podsticanje kreditne aktivnosti, dok je Radoica Živković iz Nove srpske demokratije kazao da će kolege iz njegove stranke glasati za taj zakon, jer predstavlja korak naprijed.

http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Ekonomija&datum=2010-07-17&clanak=239001