Pokret za Promjene

Podgorica - ND Vijesti - Prva banka Crne Gore vratila je Vladi kredit od 44 miliona eura uz obilatu pomoć državnih firmi i institucija, a ponajviše državnog Trezora, što je u najmanju ruku skandalozno, nezakonito i definitivno klasičan primjer konflikta interesa i zloupotrebe službenog položaja. Pogotovo ako se zna ko su vlasnici banke. Najveći akcionar Prve je Aco Đukanović, brat predsjednika Vlade, sa oko 46 odsto vlasništva, a i sam premijer Đukanović ima oko 2,5 odsto. Udio u banci imaju i njihova sestra Ana Kolarević, kao i brojni kumovi, prijatelji, poslovni partneri. Svi oni imaju akcije u banci na svoja imena i preko povezanih lica, a kupovali su ih prije tri godine, računajući da će rastom banke porasti i njihov profit.

U svakoj pravnoj državi aranžmani države sa bankom koja ima ovakvu vlasničku strukturu, bili bi zabranjeni, a sigurno bi bili tretirani kao primjer konflikta interesa i zloupotrebe službenog položaja.

Objašnjenje je jednostavno – Prva banka, u privatnom vlasništvu porodice Đukanović i njoj bliskih ljudi, je zahvaljujući novcu državnih firmi i državnog Trezora, koje u krajnjem kontroliše Đukanović, vratila kredit koji joj je dala Vlada na čijem čelu je Đukanović.

Vlada je Prvoj banci krajem 2008. odobrila pozajmicu od 44 miliona, nakon što je banka zapala u tešku krizu, radi rješavanja problema sa likvidnošću. Obaveza banke je bila da kredit vrati najkasnije u roku od godinu, u četiri pojedinačne rate na svaka tri mjeseca.

Prva banka je skoro devet mjeseci 2009.godine, period kada su vraćane tri rate, bila potpuno nelikvidna, zbog čega je bilo i za čuđenje na koji su način Vladi vraćali te rate.

Četvrta rata je vraćena prije roka, u oktobru, ali je tada na računu banke bilo dosta novca od dokapitalizacije i prodaje manjinskih akcija Elektroprivrede italijanskoj kompaniji A2A.

Prve tri rate su vraćene uz pomoć državnih firmi poput Elektoprivrede, Regionalnog vodovoda. Željezničke infraststrukture, i institucija poput Fonda PIO, ali je suštinski dio posla obavio državni Trezor, ili jednostavnije rečeno državna kasa u koju se slivaju prihodi koji se naplaćuju od poreskih obveznika, a to su firme i građani.

Kako “Vijesti” saznaju od dobro obaviještenih izvora, najsumnjivije je vraćena prva rata od 11 miliona eura. U jeku kampanje za parlamentame izbore, ali i u vrijeme loše likvidnosti i državnog budžeta i Prve banke, “Vijestima” je upravo iz Vlade i Prve banke 13. marta ekskluzivno saopšteno da je banka vratila prvu transu kredita od 11 miliona.

Vraćanje prve rate, međutim, obavljeno je na neobičan način, ravan mađioničarskom triku, sa kojim javnost nije upoznata.

Tog dana, 13. marta, sve je počelo kada je iz državnog Trezora uplaćen milion eura na račun Regionalnog vodovoda u Prvoj banci. Banka je taj milion odmah uplatila Trezora na ime vraćanja kredita, odnosno prve rate. U roku kraćem od pola sata. Trezor je 11 puta uplatio po milion eura Regionalnom vodovodu u Prvoj banci, a banka je obavila 11 uplata Trezoru po milion eura, i “izmirila” prvu ratu kreditu.

Više je nego jasno da je jedan te isti milion uplaćen 11 puta iz Trezora na račun Regionalnog vodovoda u Prvoj, i daje banka 11 puta uplaćivala milion Trezoru, a drugo je pitanje kako su sve ove institucije knjižile uplate i isplate.

Zbog finansijske krize koja je bila na vrhuncu, to je bilo vrijeme nelikvidnosti i Prve banke i državnog budžeta, jer bi se uplate i isplate obavile ne nešto drugačiji, i sa znatno više novca od jednog miliona, kao što je to, na primjer, bio slučaj sa vraćanjem treće rate.

Ovakav “ping-pong” sa vraćanjem prve rate kredita je nezapamćen skandal u savremenom svijetu finansija, ali je očigledno bio unaprijed dogovoren kako bi banka vratila ratu u roku, i građani pred izbore bili obaviješteni da je odluka Vlade da pozajmi 44 miliona banci porodice Đukanović, ispravna. Ulog je bio veliki – da Prva kojim slučajem nije mogla da vrati kredit i da je proglasila opštu nelikvidnost, stoje i bila realnost tada. Vlada bi preuzela vlasništvo nad bankom, i tako bi svi oni koji su kupovali akcije, od Aca Đukanovića, premijera Đukanovića, članova njihove porodice, kumova, prijatelja i povezanih lica, a ukupno su u pitanju desetine miliona eura, izgubili sve što su uložili. I to nije ono najgore – pukla bi bruka, jer su uspjeli da upropaste banku kojoj je logistika bio kompletan državni aparat, sa državnim kompanijama i institucijama, i najvažniji dio privatnog sektora.

Priču oko problematičnog vraćanja kredita Prve banke prvi je otvorio predsjednik Savjeta Centralne banke Ljubiša Krgović, koji je kazao daje način kako je vraćen kredit Vladi dovoljan da razjasni motive za odluku Vlade da donošenjem novog zakona o CBCG smijeni njeno rukovodstvo i derogira njenu nezavisnost. Krgović nije želio da konkretnije govori o tim sumnjivim transakcijama, već je rekao da su za to nadležni dragi državni organi.

CBCG je detaljno upoznata sa svim transakcijama državnog Trezora, državnih firmi i institucija sa Prvom bankom.

Kao što su „Vijesti” ranije objavile, treću ratu kredita Vladi Prva banka je vratila sukcesivno u periodu od 14. do 17. septembra. U ta četiri dana, iz državnog Trezora uplaćen je novac Prvoj banci – na račune EPCG (oko 6 miliona), Regionalnog vodovoda (3 miliona), Fonda PIO (2,8 miliona), Željezničke infrastrukture (oko 800.000). Taj novac je bio dovoljan da se banci popravi likvidnost i omogući joj se da vrati treću ratu. Ove uplate iz Trezora, predstavnici Fonda PIO i Željezničke irrfrastrakture pokušali su da opravdaju na način da su to redovne uplate Trezora za penzije i projekte. EPCG i Regionalni vodovod se još nijesu oglasili da saopšte zašto im je tih dana iz Trezora uplaćeno devet miliona eura na račune u Prvoj banci.

Prva banka je, prema informacijama “Vijesti”, i dragu ratu vratila tako što su joj razne državne firme popravile likvidnost svojim parama koje su, između ostalog, dobijale i iz Trezora.

Četvrta rata, što je poznato, vraćena je novcem od dokapitalizacije i prodaje manjinskih akcija EPCG. Depoziti EPCG i danas održavaju likvidnost Prve banke, ali ne samo oni, već i depoziti države i njenih institucija i fondova. Krgović je ranije saopštio da 55 odsto svih depozita u Prvoj banci potiče iz javnih izvora.