Vijesti
Saopštenja za javnost
Intelektualci da se izjasne o crnogorskoj zbilji
| Intelektualci da se izjasne o crnogorskoj zbilji |
|
|
|
| 29.11.2009 | |
|
O formiranju demokratskog fronta priča se odavno. Koliko je po Vama danas realno formiranje takvog fronta od opozicije, NVO sektora, intelektualaca i drugih i koliko bi on mogao uticati da vlast bude promijenjena na narednim izborima? Radulović: Prije svega, demokratski front, ili neki drugačiji naziv koji bliže određuje sadržajnost promjene totalitarnih sistema, autokratskih režima, retrogradnih ideologija i socio-ekonomskog izrabljavanja, je superiorno potvrđena istorijska činjenica i instrument. Crna Gora je, među rijetkim društvima, koja čeka da joj se desi ta kritična kreativna i alternativna opštedruštvena demokratska energija, koja će stvoriti predpostavke i usmjeriti nas ka izgradnji uistinu slobodnog, održivog i prosperitetnog društva. Čak što više, ta demokratska energija će potrijeti ili relativizovati i mnoge istorijske zablude, predrasude i podjele koje nas opterećuju i sa kojima perfidno manipuliše ova vlast. Priča o formiranju crnogorskog demokratskog fronta ima svoju evoluciju i progres, nadam se da će imati i svoju kulminaciju. U početku ta priča je bila sporadična, između ostalih glasni zagovornik bio je i Pokret za promjene, danas su pristalice te priče sve brojnije, čak što više idemo ka nečemu što je većinsko mišljenje, bez obzira da li je u pitanju opozicioni politički činioc, nezavisna institucija ili eksponirana ličnost. Ono što je posebno važno je to da ta potreba za promjenama isijava iz baze kroz različit oblik organizovanog nezadovoljstva pojedinih socioloških struktura, bilo da su u pitanju gimnazijalaci, studenti ili radnici. No, danas je posebno važno koji su to činioci, na koji način, sa kojim postulatima i kojom dinamikom sakupiti tu još ipak atomiziranu energiju u nešto što znači najšira moguća sinhronizovana demokratska snaga i programska i svaka druga kvalitetna alternativa. Sigurno da arhitektura izgradnje fronta mora da počiva na čvrstim temeljima u koje treba ugraditi visoke etičke standarde, principe i vrijednosti demokratskog društva. Postoji više modaliteta procesa i mapa puta, u pitanju su samo varijacije koje u većoj ili manjoj mjeri potenciraju pojedine činioce, faze i efekte, no u suštini važno je da proces počiva na jasnim principima uspostavljenim konsenzusom i utemeljenjim analizama, koje će rezultirati potpunom koordinisanom djelovanju. Dinamika procesa i ostvarivanje pojedinih faza, mora biti posledica, prije svega, unutrašnjih crnogorskih potreba, kao i uvazavanja onog što znači spoljašnji faktor, medijska i finansijska podrška. Takođe se ne treba zakivati za datum, ali čekati redovne parlamentarne izbore 2013. sa ovim odnosom političkih snaga i ovakvim činjenjem režima plašim se da bi dovelo do nestanka i preostalih, ionako limitiranih resursa i mogućnosti. Sigurno će demokratski front do ostvarenja svog cilja, a to je smjena vlasti, biti na brojnim iskušenjima koja će produkovati i potencirati vlast i njene bezbjedonosno-obavještane strukture, počev od manipulacija sa indentitetskim pitanjima, državnim statusom, etiketiranjem pojedinaca, aktiviranjem mogućih saradnika pa do inciniranja fizičkog sukoba. Međutim, ishod ukupnog procesa nije u snazi i metodama vlast i njihovih satelita, bez obzira kakvi oni bili, već u snazi i privrženosti ideji koja treba da bude vodilja fronta. Normalno, jasni principi, programske osnove, nedvosmisleni stavovi, suzbijene sujete i liderstvo, lustracija za sve, moratorijum na prenaglašene, često vještače podjele, su samo neke od principa kojima bi se smanjio manervaski prostor režima i učinili da front ima veću snagu i moralnu čistoću. Koji će sve činioci biti u frontu, ko će sve aktivno učestvovati u njegovom radu a ko dati samo deklarativnu podršku, ko će biti osnivač a ko će se sve naći na kraju puta, ne smije da zavisi od osobenosti fronta već od osobenosti činioca i aktera, njihove istrajnosti ili slabosti. Matematika prethodnih parlamentarnih izbora ukazuje da bi demokratski front pobijedio da je bio formiran, da li će se to desiti na sledećim, nadam se prijevremenim izborima, zavisi od mnogo toga rečenog. Da li su odlukom NOVE i PZP-a da bojkotuje izbore u Mojkovcu povecane sanse DPS-u da osvoji vlast u tom gradu? Radulović: Izbori za lokalnu skupštinu Mojkovca moraju se posmatrati, prije svega, u kontekstu ukupnog procesa animiranja i rasta opozicione energije, delegitimizacije i smjene vlasti, organizovanja prvih slobodnih i demokratskih izbora, kao i ingerencija u procesu odlučivanja na opštinskom nivou, održanih izbora u Kotoru i onih koji će se desiti na Cetinju. Takođe se moraju imati u vidu mehanizmi i resursi sa kojima raspolaže i koje koristi vlast, posebno u uslovima gdje mogu upravljati sa ukupnim izbornim procesom imajući u vidu malo biračko tijelo. Činjenica da su šefovi javne i tajne policije mojkovčani, nije zanemarljiva. Naprotiv. Takođe i bosovi kriminogenih struktura iz Mojkovca neće sjedeti »skrštenih ruku«. Imajući sve ovo u vidu mislim da je bojkot mojkovačkih izbora prava mjera i odluka. Uostalom, da li bi na tim i takvim izborima učestvovali NOVA i PzP ne bi bitnije uticalo na već projektovani rezultat vlasti. SNP nakon žabljačkih izbora i sama je toga svjesna i na to ukazuje. Kako ocjenjujete odluku Socijalisticke narodne partije da ucestvuje na izborima u Mojkovcu i kolika ce ta odluka uticati na jedinstveno djelovanje opozicije i formiranje demokratskog fronta? Radulović: Odluku SNP-a da učestvuje na izborima u Mojkovcu, doživljavam samo kao njihovu krajnju procjenu u odnosu na interes partije i mogućnust smjene vlasti. Drugo je pitanje da li je po mom ubjeđenju ta odluka pravo rješenje. Zato smo mi iz PzP, više puta, pozivali kolege iz SNP-a da preispitaju tu odluku. No, ono što će nas ubrzo dovesti istoj pameti, bilo da je u pitanju SNP, NOVA ili PZP, i bez obzira kako vlast i njene strukture budu isprojektovali i realizovali mojkovačke izbore, su događaji koji nam prestoje. Usvajanje budžeta, njegova održivost, socio-ekonomska zbilja, sudbina preostalih privrednih subjekata i njihovih radnika, stvarni napredak u procesu integracija i mnogo toga još, natjeraće nas da intezivnije sarađujemo i formiramokvalitetnu alternativu koja se može nazvati demokratski front ili kako god želite. Moramo da znamo da je i naša odgovornost za sudbinu Crne Gore izuzetno velika. Mi moramo stvoriti gravitaciono polje koje će okupiti u najvećoj mjeri svu rasutu energiju, stvoriti sinergetski efekat, animirati i ohrabriti veliki broj apstinenata i izvršiti pritisak i smijeniti vlast. Od nas to očekuju građani Crne Gore. U situaciji kontinuiranog sunovrata Crne Gore mirno čekanje, iz skupštinskih fotelja, redovne parlametarne izbore 2013. bilo bi poražavajuće. Jednostavno rečeno, da li će se smjena vlasti desiti iz jednog koraka, ili će trebati još jedno »dijeljenje karata« zavisi, prije svega od odluka SNP, NOVE i PZP. No, ukupna dešavanja biće takvog inteziteta da onaj koji bude opstruirao proces promjene vlasti biće kažnjen od samih građana u tom drugom koraku, odnosno drugom »dijeljenju karata«. Preraspodjela broja poslanika unutar opozicije ništa ne znači ukoliko ne dođe do smjene vlasti. Naravno, onaj koji je trenutno najači, snosi i najveću odgovornost. Kako vidite ulogu intelektualaca u crnogorskom drustvu i koliko je njihovo angazovanje vazno za demokratske procese i demokratizaciju crnogorskog drustva? Radulović: Po svojoj biti intelektualac s jedne strane predstavlja obraz jednog društva, a sa druge to je onaj koji promišlja i vidi mnogo dalje od drugih. Krajnje je vrijeme da se svi oni koji bi trebali da predstavljaju crnogorsku intelektualnu elitu jasno odrede prema crnogorskoj zbilji i njenoj budućnosti. Da li ćemo i dalje živjeti u neistini i simulirati život, ili ćemo napokon tragati za normalnim životom i stvoriti predpostavke za istinski život u mnogome zavisi od intelektualaca. Na te puteve samooslobađanja moraju da ukažu, ne samo političari, već i oni sami. Pitam se što će da radi univerzitetski profesor, ukoliko se ugasi njegova struka, što čini sudija u državi u kojoj su korupcija i organizovani kriminal normalna pojava, a ne ekces, gdje su humanisti u državi u kojoj većina iz straha ćuti, a sila je norma življenja. Očekujem da intelektualci napokon progovore, to je najvažnije i to iz duše i svoje struke, a da li će biti u demokratskom frontu ili neće, neka sami odluče, dobrodošli su i vrata su im širom otvorena. Često se pominje da bi prvo trebalo napraviti program a nakon toga raditi na formiranje demokratskog fronta. Kako to komentarisete? Radulović: Program i rješenja već postoje i to u svakom segmentu, bilo da je u pitanju ono što spada pod slobodno i demokretsko društvo, ono što definiše ekonomski prosperitet, socijalnu sigurnost, ravnomjeran razvoj ili integacije. Sva rešenja su prošla reviziju struke, potvrdilo ih je vrijeme, međusobno su usaglašena. Znamo tačno što i gdje ćemo raditi i danas i sjutra, što će se desiti i na kraju prve i četvrte godine. No, do sada je programu i rešenjima nedostajala samo potrebna politička energija i podrška da bi bili realizovani. Promjena vlasti i sa njom promjena ideologije, revizija u mnogim segmentima, ukidanje monopola i poništenje pogrešnih odluka, je uslov svih uslova za implementaciju programa. Sigurno da ćemo sva konkretna rješenja ponuditi pojedinim socijalnim strukturama, kao ugovor sa njima da bi mogli očekivati njihovu podršku. Prestavićemo to i sa ličnostima koji će to realizovati u obliku buduće vlade a kroz neposradan kontakt sa građanima. Kako ocjenjujete stavove pojedinih analiticara da crnogorska opozicija od pocetka 90-tih, a narocito nakon rascjepa Demokratske partije socijalista, nema uspjesan politicki projekat, niti alternativni program kojim bi se suprotstavila vlasti? Radulović: Krajnje neargumentovano i nekorekto, jer ta kritika uglavnom dolazi, moram reći, od jednih te istih koji su u sprezi sa vlašću svih ovih dugih godina. Istina je da je uvijek u Crnoj Gori postojala alternativna artikulisana energija, bilo da su u pitanju ratne 90-te, preko onog što je nosila Narodna sloga pa do danas kada se suprostavljamo svemu onome što znači organizovani kriminal i rasprodaja države. Drugo je pitanje da li je ta energija bila dovoljna da predje kritični nivo. I sami ti »dušebrižnici« su u mnogom doprinijeli ovakvom stanju, zadovoljavajući se sitnim privilegijama. Sve njih pozivamo da ukrstimo argumente o svakom od segmenata i subjekata koji grade ukupnu crnogorsku stvarnost. Siguran sam da će, kao uvijek do sada, prećutati ovaj poziv, da neće vidjeti ono što svi vide i osjećaju i da će nastaviti po starom. No do jedne ure. Poljaci i mnogi drugi su poslije promjene režima postavili panoe na trgovima sa slikama saradnika njihovih režima i tajnih policija. Čak i crkvenih velikodostojnika. Milan Žugić Agencija MINA urednik generalnog servisa |
| < Prethodno | Sledeće > |
|---|