 Malo kome jasna svrha novog zaduživanja obveznicama, sem ako se ne finansiraju „rupe“ u javnoj potrošnji. Vidjeli smo da je prethodna emisija obveznica bila skupa. Mislim da nam je potreban ozbiljan ekonomski program u srednjem roku, sa ciljem jačanja kapaciteta ekonomije, kazao je Pejović.
Šef stručnog tima za finansije Pokreta za promjene dr Zarija Pejović predložio je Vladi da hitno poveća porez na dodatu vrijednost za luksuzne proizvode a da istovremeno smanji isti porez za osnovne životne proizvode.
- Insistiramo na ovom modelu PDV-a, jer bi omogućio nižu cijenu osnovne potrošačke korpe, a fiskalni teret bi bio prebačen na luksuznije proizvode. Predloživši promjenu poreske politike uzeli smo u obzir činjenicu da se najveći dio prosječne zarade potroši na ishranu i plaćanje računa. Pri tom, znamo da značajni dio populacije u Crnoj Gori siromašan ili inklinira siromaštvu, rekao je Pejović u intervjuu Portalu Analitika, napomenuvši da bi za efekte ovakve promjene poreske politike potrebno prethodno izvršiti temeljno istraživanje..
- Na koji način će se ovakav model PDV-a odraziti na prihode, tačnije u kojoj će mjeri povećanje stope na jednoj strani kompezovati eventualnu nultu stopu PDV-a za osnovne životne namirnice na drugoj strani, potrebno je izvršiti istraživanje. Za to, na žalost nema kapaciteta ni Ministarstvo finansija, a kamo li Skupština Crne Gore. Ipak, smatram da je logika samog predloga opravdana jer postoji prostor za popunu državne kase, naveo je Pejović.
ANALITIKA: MMF ocjenjuje da postoji dio prostora da se popuni državna kasa i kroz dodatno oporezivanje imovine. Kako bi se po Vama određivala osnovica za dodatno oporezivanje imovine?
PEJOVIĆ: Kod dodatnog oporezivanja smatramo da imovinu treba posmatrati kumulativno uzevši u obzir sve nekretnine, depozite, hartije od vrijednosti, umjetnine...Od ukupne vrijednosti imovine treba umanjiti vrijednost kreditnih zaduženja. Tako dobijena osnovica bi se progresivno oporezivala. Kod rezidencijalnih nekretnina, kao i kod naslijeđene imovine treba predvidjeti poreske olakšice. Takođe luksuz - koji implicira veću platežnu sposobnost - treba više oporezovati. Jedno poglavlje knjige Božidara Đelića “Kada će nam biti bolje” ima poučan naziv “bogate treba odrati, ali umjereno”. Fiskalna kultura, riješenost države da naplati poreze, koji moraju biti legitimni i donešeni u procedurama u kojima će se jasno sagledati njihovi efekti kako na državu tako i na poreske obveznike, kao i poštovanje propisa od strane pravnih lica i građana, uslov su napretka zajednice i privrednog rasta.
ANALITIKA: Ipak, Crna Gora je, prema prognozama MMF-a izašla iz recesije i projekcije su da će realni BDP rasti nekih dva procenta u 2011. godini. Koliko je po Vašoj ocjeni realna ovakva prognoza MMF-a?
PEJOVIČ: MMF je i ranije davao slične projekcije, pa ih kasnije korigovao. Prosto nije lako vršiti projekcije u malom, otvorenom sistemu, gdje infuzija od par stotina miliona eura investicija odmah promijeni “krvnu sliku” ekonomije. Ova infuzija se može dogoditi a i ne mora, pa je predviđanje nezahvalno. Ako uzmemo u obzir najavu stečaja u Željezari, aktiviranje državnih garancija od OTP banke vezano za dug prema KAP-u, najnoviju sutuaciju u Montenegroerlajnzu, smatram da dolazimo do granice održivosti dosadašnjeg načina upravljanja državom i njenom imovinom.
ANALITIKA: Kažete da je dosegnuta granica održivosti dosadašnjeg načina upravljanja. Koja je alternativa?
PEJOVIĆ: Možemo se i dalje zaduživati i gasiti socijalne požare, održavati nivo potrošnje neadekvatan kapacitetima naše ekonomije, ali i to ima granice i prilično je skupo.
Koja je alternativa? Politička konkurentost, dovodi no novih ideja, koje pretenduju da kvalitetnije ostvare opšte društveni interes. Ima u Crnoj Gori ekonomista koji bi na postavljena pitanja imali što da kažu. Ali se mnogi se pitaju - čemu to? Jer, kada se biračke kutije isprazne, sva priča o opštem interesu pada u vodu. Zato je Crnoj Gori potrebna demokratija, demokratski izbori, a u ovom trenutku i socijalni konsenzus oko bitnih ekonomskih pitanja. Demokratske zajednice su sposobne da generišu ideje koje povećavaju ekonomsku konkurentnost i društvenu korist.
ANALITIKA: PZP je najavio borbu protiv izgradnje energetskih objekata na Morači kao i energetskog kabla Tivat-Peskara. Zbog čega smatrate da je u pitanju po državu loš posao?
PEJOVIĆ: Što se tiče izgradnje hidroelektrana na Morači, Vlada je dužna da izvrši eksproprijaciju zemljišta, sanaciju manastira Morače, izmještanje puteva, što bi koštalo minimum oko 150 miliona eura. S druge strane, godišnja koncesiona nadoknada iznosila bi svega dva odsto ostvarenog prihoda. Dakle, država bi morala da se zadužuje, a koncesione naknade, računate na 30-godišnji rok, ne bi bile dovoljne za otplatu duga i kamatnih rashoda. Koji je tu interes za Crnu Goru? Sam italijanski investitor konstatuje - u prilogu javne rasprave o projektu izgradnje hidroelektrana na Morači - da su “troškovi projektovani za investicije značano potcijenjeni“, a „prosječna proizvodnja električne energije precijenjena“. Elektrana bi posle 30 godina trebala da bude u vlasništvu Crne Gore. Diskontovana vrijednost elektrane na sadašnju vrijednost je prilično mala. Ne postoji “cost benefit” analiza, koja bi izrazila društvenu korist od projekta. Takođe, u projektnoj analizi nijesu uključeni troškovi eventualnih seizmičkih dešavanja. To su sve razlozi zbog kojih smatramo da je u pitanju loš posao. Što se tiče podmorskog kabla, neprihvativo je da se povećanjem cijene prenosa električne energije obezbjedjuju sredstva za infrastrukturu koja bi omogućila konektovanja prekomorskog kabla prema Italiji.
ANALITIKA: Ali Crna Gora i dalje uvozi struju. Kako onda riješti domaći strujni deficit?
PEJOVIĆ: Crna Gora može profitabilno da investira u izgradnju hidroelektrana Kruševo i Komarnica i termoelektrane Pljevlja II. Za obnovljive izvore energije, kao što su hidroelektrane, moguće je dobiti povoljne kredite, koji bi omogućavali amortizaciju kredita kroz prodaju električne energije. U situaciji kada se euro i dolar se nalaze u krizi, je li bolje uzimati novac i kroz kredite investirati u elektrane i dobiti konvertibilnu električnu energiju, ili ustupati hidro potencijale, da bi dobijali niske koncesione naknade?
ANALITIKA: Kako komentarište najavu ministra finansija Milorada Katnića koji je kazao da Crna Gora neće ulaziti u kreditni aranžman sa MMF -om , već da je u planu nova emisija obveznica.
PEJOVIĆ: Ministar finansija najavljuje dalje zaduživanje, mada je malo kome jasna svrha zaduživanja, sem finansiranja „rupa“ u javnoj potrošnji. Vidjeli smo da je prethodna emisija obveznica bila skupa. Mislim da nam je potreban ozbiljan ekonomski program u srednjem roku, sa ciljem jačanja kapaciteta ekonomije. Međutim u kabinetu novog premijera takvih indicija nema ni u naznakama. Takav program bi morao biti postignut socijalnim konsenzusom.
Predrag ZEČEVIĆ, Portal Analitika
|
