Pokret za Promjene

      Podgorica - DAN. Mađar telekom je u sklopu kupovine Crnogorskog telekoma falsifikovao četiri ugovora vrijedna 4,47 miliona eura, koji su bili lažno datirani, ugovorne strane prikrivene i obezbijeđene nelegitimne usluge, navodi se presudi američkog ministarstva pravde.

 U nagodbi sa Dojče i Mađar telekomom dogovoreno je da ova dva telekomunikaciona giganta plate 63,9 miliona dolara zbog inostranih kriminalnih radnji u Crnoj Gori i Makedoniji, a ukupno preko 95 miliona dolara zbog penala dobijenih od strane tamošnje komisije za hartije od vrijednosti. 

 

 

 U saopštenju Ministarstva pravde SAD, od 29. decembra 2011, navodi se da je istraga protiv Mađar telekoma vođena sedam godina, zbog osnovane sumnje kršenja zakona o antikorupciji i pogrešnog vođenja knjiga i evidencije, i na kraju ističu osobe i države koje su im pomogle u istrazi. Međutim, nigdje nema Crne Gore.

 

 Slučaj je bio procesuiran od strane sudskog advokata Liama Brenana, advokata Čarlsa Konolija i Roberta Vičringa. Ministarstvo odaje priznanje za pomoć u istrazi advokatu Džerobu Dafiju, Federalnom birou za istrage (FBI), Komisiji za hartije od vrijednosti, krivičnom odjeljenju za međunarodne poslove i međunarodnim partnerima iz Švajcarske, Njemačke, Grčke, Mađarske i Makedonije – navodi se dokumentu.

 

 Predsjednik PzP-a Nebojša Medojević kazao je za „Dan” da je činjenica da je FBI vodio istragu sedam godina, a da nije komunicirao sa crnogorskim institucijama govori da se one u međunarodnoj zajednici doživljavaju više kao dio koruptivnog mehanizma, nego kao instrument u borbi protiv korupcije.

 Nije potrebno opterećivati tužilaštvo sa ovim slučajem, jer je evidentno da to ne mogu procesuirati, ni lično, ni profesionalno. Jednostavno nemamo kadrove koji se mogu baviti korupcijom u vrhu vlasti i zato bi bilo opravdano da Vlada zatraži pomoć od vlada SAD-a i Njemačke, preko koje bi kod nas došli strani tužioci, sa iskustvom u procesuiranju slučajeva korupcije visokog profila, koji bi oformili nezavisni tim tužilaca koji bi se bavili samo korupcijom – poručio je Medojević i dodao da to ne bi bio presedan.

 

 Kada se konstatuje da je korupcija uništila institucije sistema primjenjuje se ovaj mehanizam i zatraži se pomoć SAD-a, Njemačke ali i Hrvatske, koje bi nam poslale tužioce sa iskustvom u ovakvim slučajevima – kazao je Medojević.

 

 On je istakao da saopštenje Ministarstva pravde SAD i uključivanje u istragu FBI pokazuje koliko se ozbiljno tretirao ovaj slučaj. Naglasio je da prema zvaničnoj statistici tek dva do tri odsto slučajeva okonča presudom, dok je ostatak međusobnom nagodbom.

 

 Iznenađujuće je da se poravnanje i nagodba sa Dojče i Mađar telekomom objavi i da na uvid javnosti. Nagodbe su u suštini tajne, sem ako su strane saglasne da se odluka objavi, ili ako je država stranka u postupku pa po Ustavu ima pravo da objavi odluku. Objavljivanje je jasan politički signal vlastima u Crnoj Gori da vlast SAD očekuje od pravosuđa i tužilaštva da procesuiraju slučaj – smatra Medojević.

 

 Predsjednik PzP-a je naveo da pogodba nije obuhvatila bilo kakve pravne restrikcije da se u nekoj zemlji na osnovu lokalne jurisdikcije ne pokrene postupak protiv tri zvaničnika Mađar telekoma Eleka Štrauba, Andraša Baloga i Tamaša Morvaia, koji su, prema presudi Okružnog suda u Njujorku, podmitili crnogorske zvaničnike sa 7,35 miliona eura, i obje kompanije zbog korupcije koja je praktično dokazana.

 

 Dosadašnja istraga je pokazala da su dvojica tadašnjih članova menadžmenta Telekoma 20. maja 2005. deponovali 450 hiljada i 110 hiljada eura na svoje privatne račune u inostranstvu, a da je 580.000 eura isplaćeno „sestri jednog od najviših zvaničnika Vlade u Crnoj Gori, koja se bavi advokaturom”.

 

 Mađar telekom je 1. aprila 2005. preuzeo Telekom CG, plativši 114 miliona eura za 51,2 odsto vladinih akcija i dodatnih 26,2 miliona malim akcionarima, čime je stekao 73 odsto vlasništva. Ugovor, koji je tada dobio epitet „posla stoljeća”, u ime mađarske kompanije je potpisao optuženi Andraš Balog. Telekom je prodat kao najprofitabilnija crnogorska kompanija, koja je pružala usluge fiksne i mobilne telefonije, interneta, a posjedovala je i javne govornice Montekard, kao i oko 17 odsto kapitala u Crnogorskoj komercijalnoj banci.