Pokret za Promjene

Bez  snažnog privrednog razvoja nema  društvenog oporavka,  sigurnosti pojedinca, pa ni same države. Naše ekonomske prilike karakterišu usporeni privredni rast,  nezaposlenost, kolonijalni ugovori, neosnovane subvencije, niskoprofitna proizvodnja, devastacija i rasprodaja prostora, uništenje resursa, rast nelikvidnosti i zaduženosti, rekordni spoljnotrgovinski deficit. Samo visoke stope održivog privrednog rasta omogucavaju stabilan i dugorocan prosperitet.

Zamjenom otudenog neoliberalnog koncepta održivim tržišno-socijalnim konceptom, preispitivanjem spornih privatizacija, nelegalno stecenog bogatstva, promjenom strukture industrijske proizvodnje, usvajanjem visokoprofitnih proizvoda, ubrzanim razvojem energetskog sektora, ujednacenim regionalnim razvojem, povecanjem konkurentske sposobnosti turizma, podsticanjem pomorske privrede, proizvodnjom zdrave hrane, optimalnom izgradnjom saobracajne infrastrukture, korišcenjem i efikasnom zaštitom prirodnih resursa i prostora, podsticanjem preduzetnicke inicijative kroz osnivanje malih i srednjih preduzeca, moguce je  ostvariti visoke stope privrednog rasta.

Sadašnju veliku energetsku zavisnost Crne Gore moguce je prevazici u periodu od 4 godine - bez potapanja Tare i Morace, kroz model dokapitalizacije Elektroprivrede  (sa zadržavanjem državnog vlasništva do 51 %)  sa strateškim investitorom, revitalizacijom prenosne i distributivne mreže, izgradnjom Bloka 2 TE Pljevlja, izgradnjom hidroelektrana na vodotoku Pive, valorizacijom Bileckog jezera i mreže malih hidroelektrana.   

Umjesto da izvozimo aluminijumski ingot, betonsko željezo i drvena trupca, koji se zatim preraduju u drugim državama, lako je ostvarljivo da mi u Crnog Gori pokrenemo njihovu preradu, cime bi se znatno povecao broj malih i srednjih preduzeca, znacajno popravio spoljnotrgovinski deficit, kvalitetno punio budžet i postigao dugorocni rast društvenog proizvoda.

Strategija razvoja poljoprivrede treba da se temelji na sljedecim nacelima: svo poljoprivredno zemljište treba da bude iskorišceno; struktura poljoprivredne proizvodnje treba da bude optimizirana uvažavanjem regionalnih prednosti i potražnje za poljoprivredno-prehrambenim proizvodima; poljoprivrednu politiku treba uskladivati sa zajednickom poljoprivrednom politikom EU; za ukrupnjavanje posjeda nije nužno i vlasnicko ukrupnjavanje; zemljište se ne prodaje nego se daje u koncesiju; subvencijama povecavati efikasnost proizvodnje; poseban, socijalno osjetljiv pristup potraban je starijim poljoprivrednim domacinstvima.

Revitalizacija i izradnja saobracajno-transportne infrastrukture neophodna je i jedna je od prioritetnih aktivnost. Ovom problemu treba pristupiti sistematski i odgovorno, a ne kao što to radi postojeca vlast svih ovih osamnaest godina, manipulišuci ovim najvažnijim razvojnim pitanjem države u dnevno politikantske svrhe i, kao što to sada najavljuje, bez neophodne projektne i finansijske dokumentacije. Neophodno je formirati Komisiju za promociju koridora Bari – Bar – Beograd - Budimpešta i brze saobracajnice Herceg Novi - Ulcinj, intenzivno pripremati projektnu dokumentaciju, definisati alternativne izvore finansiranja, strateški odrediti Luku Bar kao logisticki centar Mediterana, zajedno sa Srbijom i strateškim investitorom revitalizovati željeznicki koridor Bar – Beograd – sve u skladu sa sporazumom sa EU i preporukama medunarodnih institucija.

Politika privrednog rasta jeste politika i na kratki i na dugi rok. U kratkom roku, mjerama ekonomske politike, prije svega izgradnjom institucionalne infrastrukture, treba podstaci povecanje proizvodnje u postojecim djelatnostima u kojima postoje neiskorišceni ljudski i privredni kapaciteti.

Cilj politike privrednog rasta za dugi rok jeste stvaranje uslova (fizicke i institucionalne infrastrukture) za nove djelatnosti, koje proizvode vece dodatne vrijednosti i koje su zasnovane na novom znanju, istraživanju i razvoju. Na taj nacin ce se ostvariti kontinuirano i dugorocno mijenjanje strukture privrede, njena uskladenost sa promjenama na globalnom tržištu, baziranom na novim tehnologijama, uz potpunu zaštitu životne sredine, cime ce se ostvariti pozitivan rast svih makroekonomskih parametara.

Poreski sistem treba dograditi prema nacelu da poreski obveznici placaju porez prema ekonomskoj snazi i da svi dohoci (od rada, kapitala i imovine) imaju isti poreski tretman. Time ce se proširiti poreska baza, a poresko opterecenje postojecih poreskih obveznika smanjiti.

Fiskalnom decentralizacijom treba povecati udio lokalne samouprave u ukupnim fiskalnim prihodima na više od 20%, a zamjenom komunalnih naknada sa porezima –  transparentnost i efikasnost korištenja ovih izdataka.

Budžetska potrošnja treba da bude uskladena sa politikom kratkorocnih i dugorocnih strukturnih promjena. Udio budžetske potrošnje u bruto domacem proizvodu kontinuirano treba smanjivati.

Sa ovim i mnogim drugim mjerama koje smo svih ovih godina nudili i koje ćemo predstaviti  za vrijeme kampanje, s punom odgovornošcu tvrdimo da ce Crna Gora za vrijeme mog mandata ostvariti znacajan rast društvenog proizvoda, smanjiti socijalne razlike i povecati kupovnu moc svojih gradana, dobiti  budžet koji je i razvojni i socijalni,  uravnotežiti spoljnotrgovinsku razmjenu i svesti nezaposlenost i siromaštvo na evropski prosjek.

Prvi i najvažniji korak ka privrednom i društvenom preporodu jeste PROMJENA ove vlasti. U prethodnih 19 godina imali su dovoljno vremena da pokažu šta znaju i mogu.