Pokret za Promjene

U intervjuu za RSE lider opozicionog Pokreta za promjene Nebojša Medojevic komentariše, uz ostalo, značaj usvajanja Ustava Crne Gore, te mogucnost saradnje sa strankama koje su Pokret optužile za izdaju srpskih interesa.

Pise: Petar Komnenic

RSE: Skupština je dvotrecinskom vecinom usvojila novi Ustav Crne Gore, prvi nakon obnove državnosti. U najkracem, kako ocjenjujete najviši pravni akt i da li smatrate da je ovim cinom proces osamostaljenja Crne Gore formalno zaokružen?

MEDOJEVIC: Cinjenica je da je Crna Gora u proteklih dvadeset godina kuburila sa više problema. Prvi problem je što svoje državno pitanje nije riješila raspadom bivše SFRJ, drugo što još uvijek nije riješila svoje demokratsko pitanje jer ima nepromijenjenu vlast u posljednjih 60 godina i trece što nije uspjela da napravi minimalno povjerenje izmedu etnickih grupa, naroda u Crnoj Gori, koji se još uvijek osjecaju medusobno konfrontiranim i nesigurnim. Tako da je ovaj Ustav došao u jedno veoma izazovno vrijeme i ocekivalo se od vladajuce vecine da ce shvatiti znacaj ovoga akta i pokušati da riješi barem neka od otvorenih pitanja, medutim, sami pocetak rada na Ustavu je pokazao da kod nekih dijelova crnogorske vlasti preovladuje i taj crnogorski nacionalizam, a i cinjenica da ne žele da se suoce sa posljedicama svoje sopstvene vladavine u prethodnih 20 godina, tako da smo dobili Ustav u prijedlogu koji je bio jednonacionalni, koji nije imao svoj demokratski kapacitet i to je zahtijevalo akciju opozicije. Opozicija je takode, s druge strane, veoma ideološki i politicki razorena i vjerovatno da vlast nije ocekivala da ce tako razlicita opozicija moci da pripremi neki demokratski odgovor i da ih natjera na pregovore. Aktivnostima, prije svega Pokreta za promjene, uspjeli smo da ovako razorenu opoziciju okupimo oko zajednicke platforme i ta platforma je od strane ljudi iz Evropske unije ocijenjena kao veoma prihvatljiva i kao nešto oko cega svakako vlast treba da pregovara. Ako se ima u vidu da je usvajanje demokratskog Ustava, uz najširi koncenzus politickih partija u parlamentu, bio jedan od uslova za ubrzani put Crne Gore ka Evropskoj uniji za potpisivanje Ugovora o stabilizaciji i asocijaciji - dobijamo jednu društveno politicku sliku u kojoj je prakticno trebalo da se vode pregovori o Ustavu. To smo uradili i dobili smo Ustav koji ne zadovoljava 100 posto nikoga u Crnoj Gori, ali takode niko nema razloga da bude apsolutno nezadovoljan. Po samoj definiciji to je kompromis i ja sam veoma zadovoljan kao neko ko je uporno pokušavao, s jedne strane da privoli vecinu u Crnoj Gori da oko državnih pitanja otvori dijalog sa opozicijom, a s druge strane i neko ko je uspio opoziciju, koja nije priznavala državu Crnu Goru, da takode privoli da ude u pregovore oko Ustava i samim tim cinom konacno prizna državu Crnu Goru.

RSE: U suverenistickom dijelu javnosti glasno se komentariše da je aktivno i znacajno ucešce Pokreta za promjene u procesu donošenja Ustava donekle iskupljenje za vašu neutralnu poziciju u predreferendumskom periodu. Kako to komentarišete?

"Dobili smo Ustav koji ne zadovoljava 100 posto nikoga u Crnoj Gori, ali takode niko nema razloga da bude apsolutno nezadovoljan. Po samoj definiciji to je kompromis."MEDOJEVIC: Bilo je veoma razlicitih komentara i kontroverzi oko pozicije nevladine organizacije Grupe za promjene prilikom referenduma. Svi ti kriticari zaboravaljaju da je Grupa za promjene bila nevladina organizacija i da mi nijesmo imali svoj politicki program iza kojeg bi mogli stati i u referendumskoj kampanji aktivno se ukljuciti i na jednoj i na drugoj strani. S druge strane, svi ljudi u Crnoj Gori koji prate politicku scenu malo pažljivije u proteklih 20 godina vide da su svi celnici i videnije licnosti Pokreta za promjene ustvari pripadnici toga suverenistickog pokreta od samog njegovog pocetka, tako negdje pocetkom devedesetih godina, mnogo prije nego što se tom pokretu pridružila aktuelna crnogorska vlast. Tako da je vladajuca vecina u Crnoj Gori iskoristila referendum da pokuša da politicki diskredituje jednu nevladinu organizaciju za koju se vidjelo da ima politicke ambicije. Mi smo bili neutralni kao organizacija jer po našem programu nijesmo mogli da pozovemo nikoga da glasa za nezvisnost ili protiv nje, ali ja i svi celnici su više puta vrlo eksplicitno se odredili po tom pitanju i rekli da ce oni glasati za nezavisnu Crnu Goru. S druge strane, to je naišlo na strahovitu propagandnu kampanju od strane vlasti i medija koje su oni kontrolisali. A u principu, mi smo i sada kada smo radili predlog o novom Ustavu zadržali isti stav, da Crna Gora nije ni samo crnogorska ni samo srpska ni bošnjacka ni albanska, vec da treba naci neki sklad izmedu gradanskog koncepta kojem težimo, evropskih standarda i multietnicke realnosti koja Crnoj Gori pripada.

RSE: Vaše kolege iz prosrpskih stranaka su ucešce Pokreta za promjene u donošenju novog Ustava ocijenile kao izdaju opozicionih i srpskih interesa u Crnoj Gori. Kako doživljavate te kritike?

MEDOJEVIC: Cinjenica je da su politicke partije, koje kažu za sebe da zastupaju srpski narod, prakticno sav svoj politicki legitimitet crpjele iz price o državnom statusu. Kada je državni status riješen, sve te partije, medu kojima ima i ekstremnih nacionalistickih partija, su izgubile osnovni element svoga politickog programa i nijesu za godinu dana uspjele da nadu novi sadržaj svojih politickih programa, nijesu uspjele da se do kraja transformišu u evropske politicke partije ili da nadu neki drugi ideloški sadržaj. Tako da oni još uvijek žive u vremenu predreferenduma i u nadi da ce se nekim cudom stvoriti politicka volja u Crnoj Gori koja ce ponovo organizovati referendum i vratiti Crnu Goru u zajednicku državu sa Srbijom. Tako da smo mi, kao mlada, najmlada politicka partija, upravo htjeli Ustav koji ce uvažiti nacionalnu šarolikost Crne Gore i regulisati to na nacin da svi budu ravnopravni. Ja sam u petodnevnoj raspravi više puta, i sve moje kolege iz poslanickog kluba Pokreta, vrlo otvoreno i jasno pitao kolege iz srpskih stranaka po cemu smo mi kao Crnogorci u ovom Ustavu dobili neko vece pravo i ako jesmo da nam kažu koje. Nijesmo culi nijedan odgovor jer to je nemoguce. Naprosto, sve što ima bilo koji gradanin Crne Gore koji se izjašnjava kao Crnogorac u ovom Ustavu ima i onaj koji se izjašnjava kao Srbin, kao Bošnjak, Albanac, Hrvat. To je ono što ocigledno kolege iz opozicije nijesu najbolje shvatile i oni su naprosto smatrali da je kompromis ako svi u Crnoj Gori prihvatimo njihovo iskljucivo rješenje. Mi smo oko naziva jezika dali formulu koja je na pocetku izazivala podsmijeh kod svih u Crnoj Gori i kritike. Na kraju je to rješenje ušlo u crnogorski Ustav, malo modifikovano. U principu, mi smo citavu stvar gledali iz ugla ljudskih prava - da svakome treba dozvoliti da jezik, isti jezik koji se govori u Crnoj Gori, nazivaju imenom svoga naroda. Tako da je i aktivnostima Pokreta za promjene srpski narod prvi put ušao u Ustav Crne Gore, zaštitili smo i srpski jezik koji ostaje u službenoj upotrebi i sve bi to izgubili da nije bilo dvotrecinskog glasa u parlamentu i da nije bilo pregovora koje je inicirao i vodi Pokret za promjene. Jer, da nijesmo glasali za Ustav vladajuca vecina bi pripremila jedan tvrdi jednonacionalni crnogorski Ustav sa rješenjima u kojim ne bi bilo ni srpskog naroda ni srpskog jezika, u kojem ne bi bilo predsjednickih izbora niti bi bilo prijevremenih parlamentarnih izbora. I jedan takav Ustav bi išao na referendum, a referendum u Crnoj Gori bi znaci ogroman pritisak za sve gradane Crne Gore jer bi vladajuca vecina iskoristila državni aparat, organizovani kriminal, kontrolisane medije, ogromnu mašineriju kojom raspolaže i prakticno pretvorila Crnu Goru u jedno veliko politicko poprište, što bi se sigurno veoma negativno odrazilo na razvojnu stabilnost politickih prilika u Crnoj Gori. Od strane prosrpske opozicije smo napadani kao neko ko je, ustvari, postigao kompromisno rješenje. Oni nijesu pokazali spremnost za kompromis i željeli su da njihova iskljuciva rješenja budu kompromisna, što nije moguce. Tako da u petodnevnoj raspravi crnogorskoj javnosti smo veoma dobro objasnili naše razloge. I po mom mišljenju, koje je naravno subjektivno, ali i po mišljenju analiticara, Pokret za promjene je najbolje iskoristio raspravu u parlamentu i pojasnio da je ovo Ustav po mjeri Crne Gore.

RSE: Ovakav stav oko novog Ustava se donekle i mogao ocekivati od partija sa srpskim predznakom. Medutim, interesantna je uloga Socijalisticke narodne partije koja pokušava da se profiliše kao gradanska. U jednom momentu dogovor sa tom strankom je bio izgledan, medutim, u zadnjem trenutku poslanici Socijalisticke narodne partije su odustali i nijesu glasali za novu Ustav. Kako vidite ulogu te partije?

"Naprosto, sve što ima bilo koji gradanin Crne Gore koji se izjašnjava kao Crnogorac u ovom Ustavu ima i onaj koji se izjašnjava kao Srbin, kao Bošnjak, Albanac, Hrvat."MEDOJEVIC: Pokret za promjene je ucinio sve što je u njegovoj moci, a ja licno, prihvatajuci cak i povecane politicke rizike, da bi kolege iz Socijalisticke narodne partije ukljucio u ovaj jedan proevropski blok koji se sada i formirao u opoziciji - naspram jednog korumpiranog i kompromitovanog režima u ovom trenutku. Medutim, ocigledno da kolege iz rukovodstva Socijalisticke narodne partije nijesu imale hrabrosti da donesu politicku odluku i nisu htjeli da rizikuju ovako mali broj biraca, što mislim da je pogrešno. Cak sam zadnji dan rasprave nudio da Socijalisticka narodna partija, Pokret za promjene i DPS naprave poseban politicki sporazum u kojem bi se svi obavezali da u zakonima koji prate Ustav podrže neka njihova rješenja, jer naprosto posljednji dan rasprave nije bilo proceduralne mogucnosti da mijenjamo amandmane i nijesmo mogli reagovati na nacin osim ovaj koji sam ja predložio. Medutim, ja sam svaki put kada sam predlagao neko kompromisno rješenje bio napadan od strane poslanika Socijalisticke narodne partije, tako da je nijesam do kraja znao da oni hoce dogovor, da li žele bilo kakav dogovor ili žele da izigravaju do kraja neku opozicionu poziciju bez tvrdih argumenata. Mislim da su donijeli pogrešnu odluku i da ce im se ta pogrešna odluka vrlo brzo odraziti na njihov politicki rejting, jer oni nemaju šansu u nadgovaranju sa nacionalistima koji koriste poznati nacionali popularizam i vokabular koji može da donese odredeni broj glasova, ali ne može da ugrozi Demokratsku partiju socijalista. Ekstremisticko, radikalno nastupanje poslanika Srpske liste je najdirektnija podrška korumpiranom režimu. Ja sam ih u svojoj diskusiji, kada su njihove neargumentovane kritike prevazišle mjeru, optužio da imaju direktnu vezu sa nekim bezbjedonosnim strukturama u Crnoj Gori jer samo takva politika jedne opozicione partije može da sačuva vlast koja bi trebala vrlo brzo da bude smijenjena.

RSE: Vi ste u prethodnom periodu u posljednih godinu dana ipak blisko sarađivali sa tim partijama. Da li sada, bar tako zvučite, to vrijeme smatrate izgubljenim?

MEDOJEVIC: Da nije bilo jedinstvenog nastupa opozicije, arogantni DPS sigurno ne bi pristao na pregovore i da nijesmo napravili dodatni napor unutar opozicije da formulišemo jednu proevropsku platformu, sigurno da ne bi medunarodna politička javnost pritisnula DPS da prihati pregovore, jer DPS nije htio nikakav kompromis. Da je htio, oni bi u Ustavnom odboru usvojili neke od amandmana opozicije, ali oni su vec bili spremni na referendum, tako da u ovom trenutku mogu sasvim jasno da kažem - da nije bilo jedinstvenog odgovora opozicije, ne bi ni bilo pregovora. Ali samo ja znam koliko je teško bilo ispregovarati tu platformu izmedu opozicionih partija koje nijesu naucile ni na kakav kompromis, vec koje misle da je insistiranje na nekim identitetskim pitanjima stvar političke principijelnosti. Ali ako bi svi u Crnoj Gori insistirali na tim identitetskim pitanjima - crnogorske partije na crnogorskim, srpske na srpskim - nikad kompromisa ne bi bilo i podjela bi ostala duboka i neprevaziđena. Na ovaj način, našim ucešcem i prihatanjem rizika da nas svi napadaju kao nekoga ko remeti postojeci poredak stvari, mi smo taj postojeći poredak promijenili i unijeli jednu ljekovitu, zdravu promjenu koja će uspostaviti temelj da se u budućnosti uz pomoć Evropske unije i kroz proces stabilizacije i asocijacije mnoga otvorena crnogorska pitanja rješavaju mirno u parlamentu, u institucijama sistema, a ne na ulici. I bez obzira koliko žustra rasprava bila, u crnogorskom parlamentu je Pokret za promjene bio u centru napada svih. Ja sam zadovoljan time što se mi politicari verbalno u parlamentu sukobljavamo, ali da nema nijednog incidenta medu gradanima Crne Gore, da nije bilo nijednog okupljanja, nikakvih protesta. A za samo godinu dana jedna ovako vruća tema u Crnoj Gori bi sigurno izazvala i demonstracije i proteste i možda neke ozbiljnije bezbjedonosne rizike. Ipak, za godinu dana Pokret za promjene je uspio radikalno da promijeni političku scenu Crne Gore, mi vjerujemo - na bolje.

RSE: Nakon ovakvog raspleta i razmijenjenih oštrih riječi, da li vidite ponovnu šansu za blisku opozicionu saradnju ili još konkretnije, da li postoji mogucnost da opozicija na predsjednicke izbore izade sa zajednickim kandidatom?

"Mi se političari verbalno u parlamentu sukobljavamo, ali sam zadovoljan što nema nijednog incidenta među građanima Crne Gore, nije bilo okupljanja, protesta."

MEDOJEVIC: Trenutno, poslije ovakve polemike, po meni neargumentovane diskusije u crnogorskom parlamentu, ne postoji takva šansa. Ali, naravno, vrlo brzo će se vidjeti ko je ustvari opozicija na crnogorskoj politickoj sceni jer sada idu teme oko kojih je ustvari i moguće formirati jedan takav stav. Pitanje Ustava nije pitanje odnosa vlasti i opozicije, vec pitanje odgovornosti politickih elita i u ovom trenutku Pokret za promjene je pokazao da je spreman i da zna da rješava državna pitanja i da donosi hrabre politcke odluke. Kolege iz opozicije to nijesu na najbolji nacin razumjeli i cini mi se da je sada po prvi put DPS dobio ozbiljnog protivnika jer do sada se DPS poslije napada radikalnih politickih opcija kakva je Srpska lista jednostavno branio činjenicom da će ako Srpska lista dođe na vlast biti ugrožena nezavisnost Crne Gore, a sada već taj argument pada u vodu jer državni status Crne Gore ne može biti doveden u pitanje sa ovim Ustavom. I ostaje pitanje da sada u narednom periodu Pokret za promjene pokaže prije svega biračima, građanima, ali i međunarodnoj zajednici, prije svega Evropskoj uniji, kao partija koja zna da vodi državu, koja zna da rješava otvorena pitanja dijalogom i koja nije opterecena nekim hipotekama i ratnih zlocina i korupcije i kriminala kao DPS. Tako da, u svakom slucaju, ako bude više kandidata od strane opozicije jasno je da ce kandidat Pokreta za promjene biti najjaci. I ja ocekujem da, ako bi ušli u drugi krug, da bi biraci i drugih opozicionih stranaka sigurno podržali kandidata Pokreta za promjene i to bi moglo da vodi do pobjede nad kandidatom Demokratske partije socijalista. Posebno u situaciji kada DPS ocigledno nema dobrog kandidata jer je došlo do smjene generacija u DPS-u i niko od tih vodecih ljudi sada niti želi da ude u predsjednicku trku, a niko od mladih kandidata, od mladih politickara DPS-a nije toliko stasao da bi mogao da se suprotstavi kandidatu Pokreta za promjene, tako da sada ostaje da zajednicki procijenimo i da vidimo kako ce to ici.

Komentari (0)

Ime

Email

Komentar

Upišite prikazane znakove

Dodaj komentar