Bošnjak: Pokušaj sprečavanja javnog govora o pitanjima od opšteg interesa

Branka Bošnjak

Tužbom kojom Goran Janković, načelnik Komunalne policije, od mene kao odbornika traži naknadu nematerijalane štete zbog navodno pretrpljenih duševnih bolova zbog povrede časti i ugleda samo pokušava da spriječi javni govor o pitanjima od opšteg interesa i ograniči pravo na slobodu izražavanja, ocijenila je Branka Bošnjak, odbornik Demokratskog fronta, povodom sudskog spora koji se vodi pred Osnovnim sudom u Kolašinu.

Ovo nije poruka samo meni već svima koji odluče da govore o zloupotrebi službenog položaja i državnih resursa da ubuduće ne daju slične izjave. Ne zaboravite da je sloboda izražavanja suštinski temelj demokratskog društva. U tekstu koji je objavljen u dnevnim novinama „Dan” sam iznijela, kao odbornik, niz saznanja da v.d. načelnik Komunalne policije nezakonito i neprofesionalno radi svoj posao. Osnovna uloga odbornika, kao javnog funkcionera je da vrši kontrolu rada lokalnih organa i preduzeća koje obavljaju javne poslove, među kojima je nesporno i Komunalna policija i da iznosi svoje stavove, ocjene i mišljenja vezano za pojedinačni rad službenika koji obavljaju poslove, a posebno se to odnosi na starješine organa - kaže Bošnjak.

Goran Janković je protiv Bošnjak podnio tužbu radi naknade nematerijalne štete od 2.000 eura za pretrpljene duševne bolove zbog povrede časti i ugleda jer mu je, kako tvrdi, pripisala neregularne radnje sa kojima nema veze. Bošnjak je u decembru 2016. godine javno saopštila da je on kao v.d. načelnika Komunalne policije „nezakonito koristio specijalno vozilo „pauk” registarskih oznaka PG CS095 u privatne svrhe u Brskutu, te da za to posjeduje dokaze”. Janković tvrdi da je odbornica iznijela niz neistina u javnim istupima te da je u slučaju da je zloupotrijebio položaj bila dužna da protiv njega podnese krivičnu prijavu. U tužbi je navedeno da je tužena vođena sebi znanim razlozima, na grub način oklevetala tužioca objavljivanjem zlonamjenih tvrdnji.

Znajući da nadležnim državnim organima mora potkrijepiti dokazima svoje zlonamjerne tvrdnje, tužena cijeni da će veću štetu nanijeti tužiocu ako te tvrdnje javno objavi, putem medija– navodi Janković u tužbi.
U odgovoru na Jankovićevu tužbu Branka Bošnjak navodi da je tužba nerazumljiva i ne sadrži činjenice ni dokaze na kojima se zasniva tužbeni zahtjev.

Iznijela sam saznanja da tuženi zloupotrebljava specijalno vozilo „pauk” u privatne svrhe, zbog čega sam se i obratila predsjedniku Skupštine Glavnog grada Đorđu Suhihu i sekretaru Veselinu Vukčeviću, tražeći podatke u tom pogledu - navodi Bošnjak.

U odgovoru na tužbu navedeno je da tužilac nije dostavio dokaze u pogledu pretrpljenih duševnih bolova zbog povrede časti i ugleda.

Šteta niti je nastala, niti je tužilac dokazao, niti učinio izvjesnom - navodi se u odgovoru na tužbu.
U odgovoru je takođe navedeno da je tužilac propustio dvije mogućnosti da iznese javno svoje mišljenje o spornim navodima kako bi javnost pružio priliku da kroz suprostavljene stavove sama kreira vrednosne sudove i da je za svo to vrijeme navodno trpio duševne bolove zbog povrede časti i ugleda.

Da je zaista trpio određene bolove u tom pogledu iskoristio bi ukazanu priliku koju mu je uređivač teksta pružio i svavako bi iskoristio zakonsku mogućnost da demantuje navode tužene i predoči javnosti svoje stavove - navedeno je u odgovoru na tužbu.

U odgovoru se ocjenjuju i dokazi koje je tuženi dostavio.

Tužena je na osnovu saznanja koja je stekla vršeći odborničku funkciju objavila informacije da je tužilac koristio službeno vozilo „pauk” u privatne svrhe registarskih oznaka PG CS 095, a tužilac je dostavio kopije za koje ne postoji potvrda autentičnosti niti ovjeren prepis za vozilo PG MN 755 - navodi se u odgovoru na tužbu.
U odgovoru se navodi da je tužena imala opravdane razloge da tužilac svoje poslove obavlja tako što krši zakon, posebno imajući u vidu da je odbijao da odgovori na tražene informacije koje mu je kao odbornik tražila.

U skladu sa poslovnikom Skupštine Glavnog grada tražila je da joj se dostavi zašto je Komunalna policija zadržala specijalno vozilo „pauk” mimo zakona jer je po novom zakonu ono pripalo Komunalnoj inspekciji. Ova činjenica dokazuje da je tužilac, kao tadašnji v.d. načelnik Komunalne policije kršio zakon tako što je nesavjesno vršio svoj posao ili je sa druge strane vršio zloupotrebu službenog položaja. Odgovor na ova veoma lakoodgovorljiva pitanja nije stizao mjesecima od nadležnih organa u Skupštini Glavnog grada iako je rok za obavezan odgovor deset dana... Tek nakon urgencije predsjednika Skupštine Glavnog grada tužilac je dao šturi odgovor da je sve u skladu sa zakonom rađeno i ništa drugo. Tom prilikom svoje tvrdnje nije obrazložio niti jednim pravnim argumentom, niti pružio detalje i okolnosti koje bi tuženu kao odbornika javnog funkcionera čija je dužnost da kontroliše rad lokalnih javnih službi uvjerile u njegovo stanovište da je sve rađeno po zakonu... Takvo ponašanje tužioca je nedopustivo jer je dužan da detaljno, argumentovano, činjenično i na pravnim osnovama zasnovano uputi odgovor na sva moguća interesovanja bilo kog odbornika. Sve ovo je dodatno bacilo opravdanu sumnju da je tužilac nesavjesno, neodgovorno, protivzakonito i nedopustivo postupao u konkretnoj situaciji čime je dodatno podgrijao sumnju da se zaista radi o nezakonitom ponašanj u koje ne samo da je počinio nego je htio i da ga sakrije tako što javnosti i odbornici nije mjesecima odgovarao na postavljena pitanja. Ovim se potvrđuje da je tužena imala opravdan razlog da iznese tvrdnje koje su samo potvrdile saznanja do kojih je došla. Sama činjenica da je tužilac, suprotno zakonu, držao vozilo u posjed svog organa, a bio dužan da ga preda drugome dovoljno dokazuje tvrdnju da je tužilac nesporno kršio zakon – kaže se u odgovoru na tužbu.

U odgovoru se pominje Međunarodni pakt o građanskim pravima koji predviđa da je sloboda izražavanja jedan od suštinskih osnova demokratskog društva koji postavlja uslove, to jeste zakon pluralizma, veće tolerancije i širokogrudnosti, kada je u pitanju sloboda izražavanja, pri čemu je pravo suda da u svakom konkretnom slučaju cijeni koji su to navodi koji prelaze granicu dopuštenog i predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju. Pozivaju se i na stav Vrhovnog suda Crne Gore „nelagodnosti koje je tužilac trpio zbog pominjanja njegovog imena u novinama nijesu dovoljne za dosuđivanje naknade nematerijalne štete, niti mogu predstavljati osnov za primjenu odredbe člana 10. stav 2 Evropske konvencije ako tužilac nije dokazao da je pretrpio duševne bolove, odnosno da mu je povrijeđena čast i ugled”.