Medojević: Bivši režim je pomagao samo svoje tajkune! Nova vlada mora da pomogne mala I srednja preduzeća!

Nebojša Medojević
Od samog početka realizacije primitivnog neo-liberalnog koncepta u Crnoj Gori, na djelu je bio nesklad između retorike Vukotića i Đukanovića o slobodnom tržištu, liberalizaciji, deregulaciji, mikro državi, i njihovih ličnih interesa gdje se vremenom pokazala snažna sklonost ka državnoj imovini, kontroli državnih politika, intervencijama i monopolu. Zaglučujuća buka oko neoliberalnih reformi, skrenula je pažnju javnosti sa glavnog procesa reformi, prenosa moći kroz prenos svojine, sa države i društva, na odabrane pojedince-tajkune, bliske vlasti koji su vremenom, umjesto državnog monopola , sada kreirali visoko monopolsko i netržišno okruženje zasnovano na sprezi vlasti i države i novonastale klase kapitalista, tzv. tajkuna.
 
Ubrzana deindustrijalizacija zemlje i fokus na tzv. “strane investicije” koje su se uglavnom zasnivale ili na obimnim garancijama i koncesijama od strane Vlade ili rasprodajom zemljišta, stvorili su novu klasu biznismena-špekulanata, koji nijesu bili niti sposobni, niti zainteresovani za upravljanje i razvoj kompanija koje su dobili na poklon, već su se uglavnom orijentisali na preprodaju vrijedne imovine (zemljišta, zgrada, opreme) ili malverzacije sa kreditima. Zato danas, skoro da ne postoji nijedna uspješna, razvijena privatna kompanija, koja funkcioniše na zdravim tržišnim osnovama i predstavlja značajan generator radnih mjesta, proizvodnje i izvoza.
 
Jednostavno, režimski tajkuni i banke su danas vlasnici ekonomije i uglavnom se bave rješavanjem kompleksnih međusobnih dužničko-povjereničkih odnosa, stečajevima, sudskim postupcima, a cijenu plaćaju otpušteni radnici i budžet države.
 
Zdrava preduzetnička elita , sa idejama i progresivnom razvojnom kulturom teško se razvija u kontaminiranom netržišnom abijentu, kojim dominiraju privilegovani monopolisti bliski režimu. Preduzetnik sa zdravom tržišnom idejom, danas u Crnoj Gori, nema nijednu adresu iza koje stoji država gdje bi se mogao obratiti za podršku. Bilo da se radi o razradi ideje i izradi projekata, obezbjeđivanju dugoročnih izvora finansiranja sa razumnim grejs periodom i niskom kamatom, formiranju klastera za zajedničke nastupe na domaćem i stranom tržištu, pomoć pri apliciranju za povoljna sredstva međunarodnih finansijskih institucija ili EU, informacije o savremenim tehnologijama i sl. Vlada kao da ne postoji kada su u pitanju problemi i podrška razvoju preduzetništva u Crnoj Gori. Vidjeli smo da Investiciono-razvojni fond, umjesto da prioritet stavlja na kreditiranje proizvodnih programa ili programa iz poljoprivrede i proizvodnje hrane, dodjeljuje kredite ljudima bliskim režimu za adaptacije kafića i restorana, ili za direktne kupovine glasova na izborima.
 
Država Crna Gora se od 2006 godine zadužila preko 3 mlrd EUR, a ništa od tog novca nije otišlo u finansiranje domaćih preduzetničkih projekata koji bi zaposlili našu radnu nagu, koristili domaće resurse i proizvodili robu, bilo za substituciju uvoza bilo direktno za izvoz. Sve su pojeli i popili ili partijski paraziti u birokratiji, čiji je broj porastao za 300% ili je nestalo u korupcionaškim transakcijama između Vlade i tajkuna. Visok nivo državnog duga, bi bio održiviji, da smo najveći dio kredita uložili u zdrave biznis ideje domaćih preduzetnika, koji bi uz organizovanu, pametnu, poštenu i transparentnu podršku države odbacivala profit i stvarali novu vrijednost koja bi mogla da dovede do novih izvora budžetskih sredstava. Ako bi takvi preduzetnički projekti uz državnu pomoć, odbacivali u nekom srednjem roku državi profit veći od kamate na kredite koje uzimamo, državni dug bi se smanjivao i posao održiv. Samo države sa jakom izvozno orjentisanom proizvodnjom mogu izdržati visoki spoljni dug, na duži rok, bez prijetnji po budžetski deficit i likvidnost budžeta. 
 
Zato PZP planira, temeljnu promjenu modela ekonomskog razvoja i snažan i održiv povratak države u regulisanje konkurencije na malom tržištu i u projektovanje i podršku razvoju. Umjesto pljačke, kriminala, rasprodaje resursa, korupcije i odliva profita iz zemlje, PzP će graditi državu blagostanja sa snažnom prorazvojnom ekonomkom strategijom i politikama. Razbijanje stvorenih monopola, nemilosrdni obračun sa krupnim švercom, pranjem novca, izgrađenom efikasnog sistema podrške razvoju preduzetništva, ali i sistema kontrole platnog prometa i finansijskih tokova, uvođenje reda i transparentnosti u poslovanje privatnih firmi i njihovih poslovnih izvještaja, dubinska reforma privrednog zakonodavstva i sudova, prorazvojna poreska politika, uvođenje jeftine elektronske uprave sa smanjivanjima procedura i diskrecionog uticaja birokratije, ukidanje nefiskalnih i parafiskalnih opterećenja, racionalizacija državne uprave i pojeftinjenje troškova države, rasprodaja viška automobila, poslovnih prostora, uvođenje pristojnog i domaćinskog ponašanja javnih službenika je ponuda PzP preduzetnicima. 
 
PzP nudi parterstvo za demokratsku, pravnu, razvijenu, poštenu i pravednu Crnu Goru. Razvoj se mora bazirati na kreiranju zdravog jezgra za nacionalne industrije i PzP će iskoristiti sve ustavne, zakonske, pravne, i druge mehanizme da ponovo vrati pod državnu kontrolu EPCG; KAP, Željezaru, rudnike Boksita i uglja, Telekom i tako kreira jedan efikasan profitabilan rudrasko/metalursko/energetski reprolanac koji će multilicirati efekat racionalne i održive potrošnje resursa i stvoriti realne pretpostavke za dinamičan razvoj zdravog preduzetništva koji će biti komplementaran sa funkcionisanje ovog jezgra. 
 
Kreiranje jednog zdravog jezgra nacionalne privrede podrazumijevaće i zadržavanje državne kontrole nad eksploatacijom gasa i nafte u crnogorskom podmorju, kako bi stotine milijardi EUR prirodnog bogatstva maksimalno ostajale u Crnoj Gori, na način kako to rade Norvežani. 
 
PzP će posebnim razvojnim i poreskim olakšicama, subvencijama i infrastrukturnim ulaganjima , stimulisati ulaganja na sjeveru , gdje se upravo i nalaze naši najvažniji resursi i gdje treba da se i najviše osjete efekti naše politike i ulaganja. Obnova drvoprerade, proizvodnje namještaja, prerade voća i povrća, proizvodnja zdrave hrane, dinamična izgradnja novih HE na Pivi i Komarnici otvoriće nebrojene prilike domaćim i inostranim investitorima da, na pošten i transparentan način, doprinesu obnovi i razvoju Crne Gore. Osnivanjem razvojne banke, Fonda rizičnih ulaganja, Agro-banke Vlada DF će obezbjediti institucionanu finansijsku podršku novom konceptu razvoja koji će se bazirati na radu, proizvodnji i izvozu. 
 
Koncept rasprodaje i jeftinih radnih mjesta i trajnog siromaštva, zamjenićemo snažnim razvojem industrije, energetike, poljoprivrede, drvoprerade, kroz profitabilna preduzeća u državnom i privatnom vlasništvu, sa dobro plaćenim radnim mjestima, uz domaću pamet i razvijene tehnologije. Crna Gora će postati prepoznata po razvoju, inženjerima, gradnji, pogonima, zadovoljnim i zaštićenim stručnim radnicima, a ne po mafiji, švercu, bjelosvjetskim prevarantima, eksploataciji i poniženim radnicima.
 
Mala i srednja preduzeća su najžešće pogođena pogrešnom politikom bivšeg režima koji je nespreman dočekao pandemiju korone.
 
Mjere Vlade Crne Gore za ublažavanja posledica krize su NEADEKVATNE, NEDOVOLJNE, i NEĆE imati projektovani efekat. Istina je da ovako oslabljena država kao projekat neo-liberalne i globalističke ideologije i NEMA na raspolaganju resurse niti instrumente ekonomske politike. U ovakvim krizama građanima je potrebna JAKA država sa elitom koja ima znanje i političku volju da reaguje SISTEMSKI, TRANSPARENTNO i POŠTENO.
 
Država koja nema svoju valutu, robne rezerve, ne utiče na formiranje cijena, nema mehanizme za regulaciju monopola, nema industriju ni proizvodnju, nema državnu banku, nema državni Telekom, nema devizne rezerve, nema rezerve u zlatu, prispijeva 730 miliona evra duga na naplatu 2020, ima visoku koncentraciju vlasništva nad kapitalom u rukama porodice Đukanović, ekonomiju zasnovanu na pranju novca od šverca cigareta i pranja novca, sivu ekonomiju i sistemski utaju poreza i pljačke budžeta ( Klap – Vardar), NE MOŽE ni reagovati, niti zasititi narod.
 
Ove mjere Vlade su samo negativno djelovati na budžetski deficit, porast duga, gašenje radnih mjesta, povećanje sive ekonomije, poreske evazije, povećanje poreskih dugova malih i srednjih preduzeća, povećanje ekstremnog siromaštva.
 
Imajući u vidu da je Crna Gora godinama privlačila izuzetno rizični kapital koji potiče iz globalnih kriminalnih i koruptivnih šema, za očekivati je povećani bijeg takvog kapitala iz zemlje što će ugroziti bilanse banaka i pojačati krizu kredita i likvidnosti.
 
Značajnije smanjenje prihoda od turističke sezone, dramatično će ugroziti javne finansije i ako privatni kreditori ne reprogramiraju svoja potraživanja od 730 miliona evra koja prispijevaju na naplatu ove godine, bankrot je realnost.
 
Slaba i ranjiva ekonomija zasnovana na turizmu, uslugama, uvozu i pranju novca od šverca cigareta i droge je IZUZETNO osjetljiva na EKSTERNE ŠOKOVE.
 
Rješenja, naravno postoje. Ali ih je nemoguće primijeniti efikasno u bolesnom sistemu. Nasi problemi su STRUKTURNI i zahtijevaju opsežne i korjenite PROMJENE!!!
 
Potrebno je istovremeno radikalno mijenjati bolesni sistem i održavati vitalne državne funkcije i opstanak naroda. Posebno malih preduzeća, zanatskih usluga, poljoprivrednih gazdinstava, ali i spašavati biološku supstancu naroda. Talas otpuštanja i izvršenja potraživanja će baciti na desetine hiljada ljudi u zonu ekstremnog siromaštva.
 
Mora se operisati pacijent “na živo” bez anestezije i istovremeno ga trenirati za nove izazove.
 
Nije lako, platiće se velika cijena, ali je MOGUĆE.
 
Naša ekonomija je bila u ozbiljnim problemima i prije KORONE. Ova kriza ih je samo učinila VIDLJIVIM.
 
Zato su potrebne SISTEMSKE PROMJENE.
 
U međuvremenu neophodan je paket HITNIH mjera za preživljavanje malih i srednjih preduzeća.
 
Vlada mora rasteretiti obaveza i dugova prema državi. Neophodno je reprogramirati obaveze i odložiti njihovu naplatu, bez plaćanja kamata. Plan reprograma obaveza treba da bude usklađen sa mogućnostima preduzeća i realnim odnosima na tržištu. Vlada može da svoja potraživanja na ime poreza i doprinosa da konvertuje u obveznice na duži rok dospjeća. Vlada treba preko IRF da obezbjedi pozajmice preduzećima po kamatnij stopi od 0% i sa grejs periodom koji je jednak dužini trajanja pandemije. Ukoliko preduzetnici ne otpuštaju radnike tokom trajanja pandemije, pozajmice treba otpisati u iznosu neto plata za radnike koji su zadržani na poslu.
 
Vlada mora da sistema javnih nabavki očisti od korupcije i da razbije monopole u dobijaju poslova tajkunskim firmama sa kojima su Ministri iz bivšeg režima imali tal.
 
Nova Vlada u dogovoru sa komercijalnim bankama kod kojih drži državne depozite da otvori posebne kreditne linije za podršku malim i srednjim preduzećima za finansiranje obrtnog kapitala po kamatnim stopama koje će biti max 1% dok traje pandemija . 
 
Zato PzP poziva sve preduzetnike koji žele da svoje ideje i svoj rad ugrade u svoju Crnu Goru, njenu izvjesnu perspektivu i osiguraju njen razvoj i prosperitet svoje djece, da nam se pridruže .
 
Sloboda traži ljude. A samo slobodni preduzetnik može razvijati svoj biznis i svoju zemlju. Vidimo se. Ova investicija ne može propasti.
 
Nebojša Medojević
Predsjednik PzP
 
 
 
 
ReplyForward