Bošnjak: Ministarstvo kulture bez stida prepisuje podatke iz 2014. godine

Branka Bošnjak

Ministarstvo kulture, umjesto da poslije skandalozne informacije da Crna Gora ima revalorizovih 5 kulturnih dobara od ukupno 1961, a poslije višegodišnjih pompeznih medijskih priča i najava, angažovanja 250 stručnjaka, potrošenih milion evra, pokuša da izađe iz ogromnih problema, bez trunčice stida 2019. godine u Saopštenju prepisuje podatake iz Izvještaja iz 2014. godine, istakla je danas Branka Bošnjak, poslanica DF-a

Mada, je već sada jasno da sa postojećim kadrovskim i organizacionim rješenjima, oni taj posao nikada neće završiti na kvalitetan način. Na to upućuje i prolazno vrijeme za završetak posla, koje ih u svakom pogledu diskvalifikuje, kazala je Bošnjak, reagujući na saopštenje Ministarstva kulture povodom njenog poslaničkog pitanja.

„Da postoji iole uređeni sistem zaštite kulturnih dobara i da nadležne institucije vrše svoju osnovnu funkciju, sad bi tekao rok za treću revalorizaciju, a mi još pričamo o prvoj. Tako to biva kada se kadrovskim haosom koji vlada u državnim institucijama, okupiranim od DPS-a, uruši autoritet i kredibilitet institucija, koje su generacije prethodnih stručnjaka napornim trudom stvarale“, naglasila je Bošnjak.

Podsjećamo, revalorizacija se ne radi zbog manjkavosti u dokumentaciji, nego je to redovan posao službe zaštite kulturnih dobara, a ne projekat za uzimanje novca.

Kako je ocijenila, u saopštenju se navode besmisleni razlozi za neuspjeh, u vidu neriješenih vlasničkih odnosa, jer to nije posao Ministarstva kulture niti UZKD (Uprava za kulturna dobra). Svako kulturno dobro ima i imalo je svog vlasnika i prije sticanja statusa, to njegova zaštita nipošto ne zavisi od toga u čijem se vlasništvu nalazi. To je podatak koji ovaj resor dobija od drugog nadležnog organa.

„Još više zabrinjava, što čini se, nadležni nijesu još uvijek ovladali osnovnim stručnim i pravnim pojmovima, niti shvataju značaj posla koji im je povjeren. Kada je rađena revalorizacija, nijesu preispitivane kulturne vrijednosti, već izgleda da je vršen popis i opis zatečenog stanja“ istakla je poslanica DF-a i dodala:

Sada, kada je u pitanju revizija muzejskog materijala, nije jasno kako se i ona može raditi dok se ne završi revizija svih oblika dokumentacije i pratećih fondova. Dakle, dok se ne završi revizija primarne dokumentacije, knjige ulaza i izlaza muzejskog materijala, katalog muzejskih zbirki i evidencija o otpisu materijala, uvid u djelovodne protokole, ne može biti riječ o reviziji, već opet samo o popisu zatečenog stanja.

Poslije odgovora na postavljeno pitanje ostalo je potpuno nejasno, ako se 2014. godine tvrdilo da je od obrađenih 478 pokretnih kulturnih dobara, u 63 zbirke evidentiran nedostatak predmeta, što je razlog da ovih ostalih 415 nije još objavljeno u Službenom listu, kada za njih nije bila potrebna revizija pokretnog fonda. Da ne govorimo o tome da kada je riječ o kulturnim dobrima, sva priča se ne završava na brojevima.

Nego, navikli smo da Izvještaji koji dolaze iz ovog resora vrve od kontradiktornosti. Ono što je evidentno da se čak i ne trude da uklope izvještaje, već uobičajeno osiono i bahato vrijeđaju zdrav razum i logiku. Cijena njihovog neznanja i neistina, prevelika je, plaća je kulturno nasljeđe i svi mi, ocijenila je Bošnjak.

Poslije saznanja da je iz kako se navodi „sfere“ nepokretnih kulturnih dobara revalorizovano njih pet, najavljujemo da ćemo tražiti imena 250 stručnjaka, koji su učestvovali u ovom tzv. Projektu, sa njihovim stručnim i naučnim referencama, ne samo zvanjima, jer se to u Crnoj Gori dijeli „kapom i šakom“.

Takođe ćemo insistirati na dostavljanju elaborata, za koje tvrdite u Saopštenju, da su zvanični rezultati iz 2014. godine, a radi se o obrađenih 1764. kulturna dobra, poručila je Branka Bošnjak.